Bogati i siromašni u BiH

Radiosarajevo.ba
Bogati i siromašni u BiH

Foto: Damir Šagolj, Reuters

Pred ekonomski summit 20 najrazvijenijih zemalja svijeta, ekipa televizije američke agencije vijesti Associated Press je posjetila BiH i u Vogošći i Sarajevu zabilježila priču o stanju ekonomije u BiH. O tome izvještava Glas Amerike u zanimljivoj reportaži

Kako se produbljuje globalna recesija i širom svijeta povećava nezaposlenost, ekonomski eksperti upozoravaju da bi moglo biti i gore. I dok su svjetski lideri u Lonodonu tražili rješenje za globalno opadanje ekonomije, za neke u Evropi bijeda i sirotinja je već godinama svakodnevna realnost, mnogo prije ove financijske krize i problema sa kreditima.

Almija Muminović, 54-ro godišnja udovica koja sada živi u Vogošći, još uvijek kao izbjeglica, o kreditima i bankovnim računima ništa ne zna. "Ne, ne, ja nemam račun. Ne razumijem. Kako bi ja mogla imati račun", kaže ona.

14 godina nakon rata ekonomija u BiH je još uvijek u ruševnom stanju. Nezaposlenost je zvanično 43 procenta. Novi izvještaj svjetske banke ne nudi nimalo svijetlu sliku budućnosti, najavljujući rast nezaposlenosti, smanjivanje izvoza i ulaska gotovine, koju ljudi iz BiH iz inostranstva šalju u zemlju svojim rodjacima.

"Mi imamo malu kastu ekstremno bogatih ljudi i armiju siromašnih. 14 godina nakon rata mi, ustvari, još nismo našli riješenje za ključni problem, a to je nezaposlenost, kaže Perica Jelečević, ministar rada u Federaciji BiH.

Kao i druge ekonomije u tranziciji, gotovo je sigurno da će BiH, doživjeti drastično smanjivanje rasta društvenog proizvoda. Iz Svjetske banke, navodi Associated Press, taj bi pad ove godine moglo dostići 70 procenata.

Almija Muminović je imala kravu, ali ju je morala prodati da bi platila kiriju za kuću u kojoj živi. Sada živi od penzije u visini 190 dolara, uzgoji nešto povrća i ima nekoliko koka.

"Ja jedino znam pljunuti u ruke i raditi. Na ovoj srpskoj zemlji ja radim od kada sam izbjeglica. Samo patnja, to je to", kaže Almija Muminović.

Godine rata, razarenja i smrti teško je nadoknaditi. Zvanične procjene govore o 113 hiljada poginulih.

"113 hiljada to je veliki gubitak ljudi. Nemoguće je kompenzirati toliki gubitak ljudi", kaže profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, Fikret Čaušević.

Daytonski mirovni sporazum je BiH podjelio u dva autonomna entiteta i iz poslovne perspektive, proizveo ogromnu birokraciju. Vlada je troglava hidra, sa tročlanim predsjedništvom, a vladine agencije i lokalne institucije su često uvučene u etničko nepovjerenje, navodi Associated Press.

Zvaničnici procjenjuju da istinska nezaposlenost nije 43, nego oko 22 procenta, s obzirom na sivu ekonomiju koja smanjuje poreske prihode. Da bi osigurala sredstva za socijalnu i zdravstvenu sigurnost država od plata zaposlenih uzima 68 procenata.

"Ekonomske krize su vrlo često među pokretačima političkih previranja, čak i ratova", podsjeća profesor Čaušević.

Malo ko očekuje novi sukob, ali mnogi ukazuju na mogućnost socijalnih nemira.

Oko 550 hiljada ljudi, 15 procenata ukpnog stanovništva je izbjeglo iz BiH u druge zemlje, i sada šalju novac u zemlju. Procjenjuje se da to čini 23 procenta ukupnog društvenog proizvoda. 2007 je to bilo oko 2,4 milijarde dolara.

Ali kako se povećava nezaposlenost u Americi i Zapadnoj Evropi ti bi prihodi mogli znatno opasti.

Uprkos teškoćama za pokretanje poslova, u zemlju je stiglo nešto stranih investitora, privučenih, izmedju ostalog oslobadjanjem preza u prvih pet godina.

Mada su prosječne plate oko 450 dolara, moglo bi doći do njihovog daljeg padanja, sa usporavanjem ekonomije. Članstvo u EU je još najmanje deceniju daleko, piše Associated Press.

"Mislim da će nas globalna kriza u drugom dijelu ove godine jako pogoditi, možda će nas to opametiti da vidimo šta radimo", kaže ministar Jelečević.

voanews.com/radiosarajevo.ba

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Najnovije

Podijeli članak