Bitka za najvažnije fotelje u Vijeću ministara BiH: Kad ćemo dobiti državnu vlast?
Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine izabrani na Općim izborima 2026. godine - Denis Bećirović iz reda bošnjačkog naroda, Darijana Filipović iz reda hrvatskog naroda i Željka Cvijanović iz reda srpskog naroda jučer su, 17. novembra, na konstituirajućoj sjednici u Sarajevu, i zvanično preuzeli dužnost.
Ovom sjednicom i zvanično je otvorena mogućnost formiranja državne vlasti, odnosno imenovanja mandatara za novi saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. No, do toga su politički lideri još daleko, kao i do konačne raspodjele pozicija i ministarskih fotelja. Već sada je, međutim, jasno da će se najžešća borba voditi za dva ministarstva – finansija i trezora te vanjskih poslova.
Nepoželjnih nema, ali među poželjnim ipak ima vrednijih. Kadrovska križaljka u nastajanju, pregovori intenzivirani, ali raspodjela pozicija u izvršnoj vlasti ograničena. Vijeće ministara Bosne i Hercegovine i deset fotelja. Malo za mnogo zainteresiranih. Među njima tri su posebno važne i politički interesantne.
Goooool: Bosna i Hercegovina izjednačila protiv Rumunije
Prema ocjeni za Federalnu TV novinara i analitičara Željka Raljića, za poziciju predsjedavajućeg Vijeća ministara ne bi trebalo biti većih nepoznanica, s obzirom na politički i nacionalni ključ prema kojem se ona raspoređuje. S obzirom na to da je u prethodnom mandatu na čelu bila Borjana Krišto (HDZ), a prije nje Zoran Tegeltija (SNSD), ovaj put bi Vijeće trebao predvoditi onaj kojeg odrede Bošnjaci. Podsjetimo, i kako je prije Krišto i Tegeltije predsjedavajući bio Denis Zvizdić (tada u SDA).
"Oko predsjedavajućeg Vijeća ministara nema mnogo dileme jer se ta pozicija određuje po ključu. Međutim, postoje ministarstva za koja će uvijek biti više zainteresiranih strana. To su, prije svega, Ministarstvo finansija i trezora i Ministarstvo vanjskih poslova. Mislim da bi Ministarstvo vanjskih poslova, prema ključu, trebalo pripasti hrvatskoj strani, ali sve može biti predmet dogovora", smatra Raljić.
S druge strane, prodekan za nauku i međunarodnu saradnju na Fakultetu za upravu Univerziteta u Sarajevu Amel Delić ocjenjuje da probosanske političke stranke zasad nisu postavile uslove koji bi predstavljali prepreku formiranju vlasti, ali da bi u pregovorima trebale pokazati jasniji politički stav: "Probosanske političke stranke nisu postavile neke uslove koji bi ograničavali pitanje uspostave vlasti, ali smatram da je za njih važno da pokažu određeni stav."
HDZ BiH želi finansije ili vanjske poslove
Jedan od najvažnijih pregovaračkih ciljeva HDZ-a BiH bit će preuzimanje jednog od dva ministarstva – finansija i trezora ili vanjskih poslova. U aktuelnom sazivu Ministarstvo finansija vodi Srđan Amidžić iz SNSD-a, iako su ovu poziciju u ranijim sazivima često obnašali kadrovi HDZ-a BiH.
Da u ovoj stranci očekuju značajniju ulogu u raspodjeli najvažnijih resora, potvrdila je i predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara, navodeći da bi HDZ BiH, s obzirom na politički kapacitet, trebao dobiti jednu od dvije pozicije: "Smatram da će HDZ BiH, s obzirom na svoj kapacitet, vjerovatno dobiti jednu od te dvije pozicije."
Ministarstvo vanjskih poslova posebno je zanimljivo zbog mogućnosti utjecaja na diplomatsko predstavljanje Bosne i Hercegovine u međunarodnim odnosima. Raljić smatra da je taj resor važan i za SNSD, imajući u vidu političku situaciju u kojoj se nalaze ova stranka i njen lider Milorad Dodik: "Znamo u kakvoj su situaciji SNSD i lider te stranke Milorad Dodik. Predstavljanje u inostranstvu, uključujući i određene diplomatske pozicije, za njih je veoma važno."
Dodik ne želi žuriti, SDA ima svoje zahtjeve
Dok se pojedine stranke već pozicioniraju uoči pregovora, u SNSD-u zasad ne pokazuju spremnost na brzo postizanje dogovora. Ova stranka, zajedno s HDZ-om BiH, već je dio vladajuće koalicije na državnom nivou, a promjene se prvenstveno očekuju u odnosima s trećim političkim partnerima.
Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik poručuje da neće prihvatiti rješenja koja smatra štetnim za RS: "Nema žurbe niti bilo kakvih pritisaka zbog kojih bismo pristali da uradimo nešto sakato."
Vlada na proljeće
S druge strane, SDA, ako je suditi po izjavi potpredsjednika SDA i člana pregovaračkog tima Edina Ramića, cilja na poziciju predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, poziciju premijera Federacije BiH, Ministarstvo vanjskih poslova BiH i/ili Ministarstvo finansija i trezora BiH: "Nama bi bilo normalno da imamo ministra vanjskih poslova, iako ćemo imati predsjedavajućeg Vijeća ministara, zbog toga što nemamo člana Predsjedništva", rekao je Ramić u izjavi za N1.
Amel Delić ne očekuje da bi novi saziv Vijeća ministara mogao biti formiran prije proljeća naredne godine. Predstojeće razgovore opisuje kao dinamične, uz brojne nesuglasice i teške političke zahtjeve, ali vjeruje da će dogovor na kraju ipak biti postignut: "Ne očekujem da će se vlast na državnom nivou formirati prije proljeća. Slijede dinamični pregovori u kojima će biti mnogo teških zahtjeva, neprimjerenih riječi i slično, ali nakon nekog vremena mislim da će dogovor biti postignut."
Intenziviranje pregovora najavljeno je od 23. novembra. Koliko će trajati i kakav će biti njihov ishod, tek će se vidjeti, ali je već sada jasno da će borba za najvažnije ministarske pozicije biti jedan od ključnih testova budućih koalicionih odnosa.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.