BiH u posljednji čas usvojila Reformsku agendu: Slijedi li napokon novac iz EU?

Nakon dvije godine odgađanja, BiH ima Reformsku agendu, ali cijena je već plaćena – preko 100 miliona eura je izgubljeno. Stručnjaci upozoravaju na moguće prepreke i neizvjesnosti.

Bosna i Hercegovina (BiH) je usvojila Reformsku agendu doslovno u posljednjem trenutku. Iako ovaj korak, načinjen na telefonskoj sjednici Vijeća ministara BiH u utorak (30.9.), predstavlja formalno otvaranje vrata za nastavak finansijske podrške Evropske unije (EU) kroz mehanizam "Fonda za oporavak i otpornost Zapadnog Balkana", gorak okus ostaje zbog visoke cijene političkog odugovlačenja. Naime, uslijed kašnjenja u usvajanju ovog reformskog okvira, BiH je već izgubila oko 108 miliona eura finansijske podrške EU.

Ovaj značajan finansijski gubitak, kako ističu ekonomski analitičari, ne samo da dodatno usporava neophodnu ekonomsku i društvenu tranziciju zemlje, već i šalje jasnu poruku o političkoj neodgovornosti. Iako je agenda sada formalno na stolu, činjenica da je usvajanje došlo gotovo u minut do dvanaest ukazuje na mogući nastavak političkih blokada koje su često vođene interesima pojedinih aktera, a ne boljitkom građana i ubrzanjem evropskog puta.

Šta je Reformska agenda i zašto je neophodna?

Reformska agenda je dokument koji predstavlja skup konkretnih mjera koje država mora provesti kako bi ispunila precizne standarde i uslove koje je postavila EU za dodjelu finansijskih sredstava. Među najvažnijim mjerama koje reforma predviđa, a koje su uslov za povlačenje sredstava, su: unapređenje infrastrukture, digitalizacija javnih usluga, povećanje energetske efikasnosti na nivou države, transparentnija borba protiv korupcije i jačanje pravne države.

Međutim, i pored samog usvajanja agende, jedan aspekt i dalje budi zabrinutost – detalji dogovora, uključujući raspodjelu obaveza između državnog i entitetskih nivoa vlasti, još uvijek nisu u potpunosti poznati široj javnosti. Također, nije poznato kako je riješeno pitanje izbora sudija u Ustavnom sudu BiH. Ta netransparentnost na početku procesa otvara pitanje spremnosti svih političkih aktera za dosljednu provedbu obaveza koje su preuzeli.

Prve reakcije zvaničnika: od olakšanja do otvorenih optužbi

Vijest o usvajanju reformske agende izazvala je niz reakcija među ključnim akterima u BiH i EU, a one otkrivaju političke pukotine koje i dalje opterećuju reformske procese.

Luigi Soreca, šef Delegacije Evropske unije u BiH, naglasio je dvostruku prirodu događaja: dok je s jedne strane priznao da "usvajanje reformske agende jeste pozitivan i neophodan korak za BiH na putu evropskih integracija", s druge strane je jasno upozorio na štetu koja je već nastala. Prema Sorecinim riječima, "zbog ranijih odlaganja, zemlja je već izgubila znatnu finansijsku podršku koja je mogla biti usmjerena na razvoj i poboljšanje uslova života za građane." Njegov zaključak je da sada "ključ leži u brzom i dosljednom sprovođenju reformi".

Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH, Borjana Krišto, izražava olakšanje i odlučnost. Ona je naglasila da usvajanje agende pokazuje spremnost BiH da odgovori na evropske zahtjeve. Na društvenoj mreži X, Krišto je to opisala kao "važan korak ka stabilizaciji ekonomije i približavanju EU", pozivajući na zajednički rad na implementaciji. Ranije je naglašavala konkretne pogodnosti za građane, uključujući smanjenje troškova roaminga i unapređenje javnih servisa, što bi trebalo ostvariti kroz provedbu plana.

SNSD-ove sumnje u dobre namjere EU

Gotovo dvije godine čekalo se na usvajanje Reformske agende. Proces su odsustvom sa sjednica Vijeća ministara ili odbijanjem da glasaju, blokirali ministri iz RS-a – Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa i Srđan Amidžić, ministar finansija – obojica članovi Dodikovog SNSD-a (Saveza nezavisnih socijaldemokrata). Iako je u utorak glasao za usvajanje agende, Košarac izražava sumnju u efikasnost procesa, naglašavajući da "Reformska agenda sama po sebi ne znači da će sredstva biti odmah dostupna." Upozorava da "EU konstantno postavlja nove uslove" pozivajući na oprez kako BiH ne bi postala žrtva "birokratije i praznih evropskih obećanja".

Za ministra komunikacija i prometa Edina Fortu (Naša stranka), usvajanje agende je početak daljnjih izazova. On ističe da je fokus sada na "efikasnoj implementaciji mjera koje se tiču digitalizacije i unapređenja javnih servisa." Njegova ključna poruka je da bez "uklanjanja političkih prepreka i jasnih rezultata, svi ovi planovi mogu ostati samo na papiru", te apelira na političku odgovornost.

Poslanik opozicije u Skupštini RS-a Igor Crnadak (Partija demokratskog progresa) poziva sve nivoe vlasti na zajedničko djelovanje i preuzimanje odgovornosti za realizaciju obaveza. Naglašava da "agenda pruža priliku da se osiguraju značajna finansijska sredstva, što će biti moguće samo ako reformski proces bude proveden bez odlaganja i izgovora."

Analitičari: Kompromis bez garancije napretka

U analitičkim krugovima, usvajanje reformske agende dočekano je s oprezom, jer prevladava mišljenje da politička volja za stvarnu promjenu i dalje ostaje najslabija karika.

Politička analitičarka iz Banje Luke Tanja Topić, smatra da je usvajanje agende "kompromis koji više služi očuvanju interesa pojedinih političkih grupa nego stvarnom približavanju EU." Ona otvoreno sumnja u iskreni angažman svih aktera, ističući da su SNSD-ovi ministri konačnim glasanjem za Reformsku agendu zapravo učinili ustupak "partnerskom HDZ-u BiH za vjernost i lojalnost posljednjih godina". "Usvajanje Reformske agende trebalo je HDZ-u koji je, zbog ustrajne podrške onima koji su najviše blokirali evropski put BiH, izgubio vjerodostojnost kao 'perjanica' bh. eurointegracija", kaže Topić za DW.

Ekonomski analitičar iz Tuzle Admir Čavalić, podsjeća na konkretnu štetu koja je već nastala ranijim probijanjem rokova. Napominje da je "BiH već izgubila preko 108 miliona eura zbog sporosti u usvajanju i provedbi reformi. Taj je novac, pored ostalog, trebalo da bude uložen u izgradnju panevropskog koridora koji će, preko BiH, povezati hrvatsku luku Ploče sa Budimpeštom. Čavalić smatra da je reformski plan (agenda) ključna prilika za ekonomski oporavak, ali "samo ako se sprovede brzo, transparentno i efikasno."

Plan rasta Evropske unije za Zapadni Balkan, kako prenosi Slobodna Evropa, sadrži šest milijardi eura, od čega su četiri milijarde povoljni krediti, dok su dvije milijarde nepovratna sredstva. Novac iz ovog fonda isplaćuje se dva puta godišnje. Srbija je do sada povukla oko 110 miliona eura, Albanija 65 miliona, a Crna Gora 27 miliona eura. BiH će tu mogućnost dobiti tek ako usvojena agenda bude odobrena u Briselu. Svi projekti iz Plana rasta moraju biti završeni do kraja 2027. godine.