Brojni problemi za investitore u BiH: Nova radna mjesta na čekanju zbog nadležnosti

Kako je istaknuto, prema informacijama iz analize Doing Business, BiH je najlošije rangirana zemlja u regiji kada je riječ o lakoći pribavljanja dozvola za građenje, te se nalazi na 166. poziciji, u odnosu na 190 analiziranih zemalja svijeta. Posebno je to istaknuto kada je riječ o energetskim objektima, a poražavajući je recimo podatak da BiH toliko zaostaje, dok je prva u regiji Srbija koja zauzima 10. mjesto u svijetu.

"Investitori moraju provesti više od 25 joraka kako bi izgradili recimo hidroelektranu u BiH. Postoji više od 100 preporuka za oba entiteta kako bi se usvojili nedostajući strateški i akcioni dokumenti, te kako bi se ojačali kapaciteti investitora i institucija. BiH treba nove investicije, potrebno je poboljšati njenu poziciju u izdavanju dozvola, jer implementacija ovih preporuka donosi nova radna mjesta, nove prihode, te postizanje državnih i EU ciljeva, odnosno energetske sigurnosti BiH“, istaknuto je u početnoj prezentaciji.

Kako posebne preporuke, govornici na ovom panelu istaknuli su potrebu izrade one-stop shopova u cijeloj BiH i vodiča za investitore, koji bi olakšali proceduru dobijanja dozvole u BiH za sve koji odluče svoje novac investirati u našu zemlju.

"Mi smo primijetili potrebu izrade jednog vodiča za investitore kako bi se riješili određeni probleme. Imali smo u ministarstvu veliki broj pitanja, stalno smo pomagali investitorima i više nego što su naše nadležnosti. Zato je ovaj vodič vrlo važan da investitorima riješi brojne nedoumice već na samom početku“, istaknula je Nada Milovčević, rukovoditeljica odsjeka za razvojne programe Ministarstva za industriju, energetike i rudarstva u Vladi Republike Srpske.

Njen kolega iz Federalnog ministarstva za energiju, rudarstvo i industriju Tarik Begić, koji je istaknuo da su u ovom entitetu poseban problem razdijeljenost na kantone i različita zakonska rješenja, zbog čega je u ranijem periodu stvorena posebna radna grupa koja je analizirala kako poboljšati način dobijanja dozvola za izgradnju.

"Kada smo mi vidjeli koliko poteškoća imaju investitori prilikom pokušaja dobijanja dozvola, to je bila nevjerovatna brojka. U okviru toga urađena je jedna sveobuhvatna analiza zakonodavno-pravnog okvira neophodng za provedbu ovakvih projekata. Investitori će na neki način biti u mogućnosti, ukoliko ovaj projekt realizira sve preporuke, da koriste vodič za investitore koji bi im maksimalno pomogao. Također, kroz one-stop shopove želimo pružiti informacije investitorima bez obzira na kojem nivou se projekt realizira, a čak i razmišljati da takva mjesta postanu i ona na kojima se može započeti procedura izdavanja dozvola“, kazao je Begić.

Drugi sagovornici na ovom panelu, istaknuli su kako je posebno otežavajuće to što su postavljeni različiti rokovi za različite dozvole, ali i način na koji se određena dozvola izdaje. Tačnije, poseban problem je postojanje diskrecionog prava u ovom postupku, gdje investitori u BiH moraju često donositi dodatne dokumente, sa kojima se i dodatno produžuju rokovi za izdavanje dozvole.

"Jedan od glavnih problema jeste kašnjenje, postoje rokovi, ali rijetke su institucije koje se pridržavaju svih tih zakonom propisanih rokova. To je glavni uzrok svih kašnjenja, recimo diskreciono pravo, a onda vam kažu da vam fali još nešto i tako u nedogled. Imali smo razne samite, ali nažalost nikada nismo imali napretka i evo sada je izvanredan ovaj projekt USAID-a i GIZ-a, ali je potrebno dodatnih promjene.

Kod mene je ključan razlog da se promijeni u našim glavima, da budemo svjesni da nešto ne štima. Kolega tvrdi da je nama potrebno oko 330 različitih dokumenata da bismo došli do faze izgradnje jednog elektroenergetskog postrojenja“, dodao je Miroslav Nikolić, rukovoditelj razvoja za obnovljive izvore i energije u HZHB.

Zaključeno je i kako najveći problem stvaraju različite nadležnosti na različitim nivoima vlasti, jer je BiH dobila i pohvale Sekretarijata Energetske zajednice za pribavljanje i izradu svih dokumenata u startu, nakon čega su se pojavili brojni problemi. Stoga je hitno donošenje adekvatnih zakona potrebno za što skorije rješenje ovih problema.

"Postoji uređena zakonska procedura i kako se ona provodi. Da bi se ona uradila treba stvoriti određene ključne pretpostavke. Evo recimo u FBiH jedan od značajnijih problema jeste nepostojanje prostornog plana i posebnih prostornih planova za određena područja. Investitor može doći u poziciju da traži urbanističku saglasnost, a da sutra ne može graditi taj projekt jer nisu stvorene pretpostavke za takvo nešto. Treba dakle pripremiti i izraditi odgovarajuća strateška dokumenta, dokumenta o procjeni energetskih potencijala, precizno definiranih lokacija i tipova potencijala. Na bazi toga, kroz prostorna planska dokumenta obuhvatiti predmetne potencijale sa definiranim urbanističko-tehničkih uvjetima. To je uslov za konkretne korake“, zaključio je Tarik Begić, iz Ministarstva za energiju, rudarstvo i industriju FBiH.

Podsjećamo, 4. Energetski samit održava se u Neumu od 25. do 27. aprila, a zajedno ga organiziraju USAID-ov projekt Investiranje u sektor energije (EIA) i Njemačko društvo za međunarodnu saradnju (GIZ), kroz projekte "Poticanje obnovljivih izvora energije u BiH“ i "Poticanje energetske efikasnosti u BiH“. Cijeli samit održava se pod pokroviteljstvo Ministarstva za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose BiH, Državne regulatorne komisije za električnu energiju, te entitetskih regulatornih komisija za energiju i energetiku.

Na samitu učestvuje više od 400 najvećih stručnjaka iz ove oblasti, kao i brojni donosioci odluka u političkom smislu.