BiH jedina u Evropi bez popisa stanovništva u 2011.

Zbog paralize u formiranju vlasti, te nesuglasica oko predloženog zakona o popisu stanovništva, postoji opravdana bojazan da će BiH ostati jedina evropska zemlja u kojoj ove godine neće biti popisa stanovništva.
 
Posljednji popis stanovništva u BiH proveden je prije ravno 20 godina, pred rat 1991. Mjesecima su trajale političke svađe treba li zakon o popisu stanovništva u BiH sadržavati odredbe o nacionalnom, vjerskom i jezičnom opredjeljenju njezinih državljana ili ne, piše DW.

Stranka za BiH insistirala je da Zakon sadrži samo elemente koje propisuju Eurostat, gdje izjašnjavanje o jeziku, nacionalnosti i vjeri nije obvezno, već stvar odluke svake države.

To je i stajališe Evropske unije, kaže dopredsjednik Stranke za BiH Beris Belkić: “Pitanje je zašto ljudi insistiraju na tome, a insistirali su ljudi iz Republike Srpske. Vidite kada sve stavite u jedan mozaik, državna imovina, korištenje naziva državna zajednica, a ne država, kada se insistira na markiranju entitetske linije, koja se pomalo počine nazivati granicom, to je nama bilo apsolutno neprihvatljivo.”

Popis kao legalizacija etničkog čišćenja?

Hrvatske i stranke iz Republike Srpske ustrajavale su na zahtjevu da popis stanovništva sadrži i izjašnjavanje o vjerskoj, nacionanoj i jezičnoj pripadnosti. Rajko Vasić izvršni tajnik SNSD-a, objašnjava  stav svoje stranke:

“Na razini Bosne i Hercegovine zakon o popisu stanovništva kao i sve ostalo je istrument unitarizacije i centralizacije. Nemoguće je u BiH koja ima tri konstitutivne naroda popisivati građane bez vjerske i nacionalne određenosti. Mislimo da je to način da se Bosnom i Hercegovinom vlada iz Sarajeva. Zato to nismo prihvatili onako kako je to bilo predloženo.”

Na kraju je pronađeno kompromisno riješenje. U prijedlogu zakona definirano je da se stanovnici BiH prlikom popisa mogu izjasniti o nacionalnoj, vjerskoj i jezičnoj pripadnosti, ali da to nije obvezno, te da nacionalna struktura zaposlenih u državnoj upravi bude u skladu s novim popisom stanovništva, ali tek kad se okonča proces povratka prognanika, a do tada bi se primjenjivali podatci popisa stanovništva iz 1991. jer bi u suprotnom to značilo legalizaciju etničkog čišćenja, kaže zastupnik HDZ 1990. u Parlamentu BiH Martin Raguž:

“Objektivno postoji bojazan da se ta znatno promijenjena demografska i etnička struktura koristi za formiranje vlasti što bi značilo legalizaciju znamo na koji način promijenjene etničke strukture stanovništva.”

Popis i bez popisa

Zakon, koji je sadržavao kompromisno riješenje „prošao“ je u Zastupničkom domu, no nedolaskom na sjednicu, u dva navrata , delegati SNSD-a spriječili su njegovo usvjanje u Domu naroda. Uslijedila je predizborna kampanja, pa izbori, a nakon njih postizborna nadmudrivanja oko toga tko će formirati vlast. Cijelo to vrijeme je zakon o popisivanju stanovništva na čekanju.

Negativne posljedice izostanka popisa

Belkić i Raguž, kažu kako je još neizvjesno kada će biti formirana nova vlast, te hoće li i kada zakon o popisu stanovništva biti usvojen. Slažu se da su, kako vrijeme odmiče, šanse da se popis stanovništva u BiH obavi u ovoj godini sve manje.

Ne usvojili se zakon na razini BiH, Republika Srpska će ove godine sprovesti popis stanovništva  na teritoriju ovog entiteta, tvrdi Rajko Vasić, izvršni tajnik vladajuće stranke u RS-u: “Donijeli smo naš zakon o popisu stanovništva i Republika Srpska će obaviti popis stanovništva. Počet ćemo obavljati svoje poslove ne čekajući Sarajevo i ne čekajući ostvarenje njihovih unitarnih želja.”

Osim što bi se moglo dogoditi da se popis stanovništva sprovede u jednom bosanskohercegovačkom entitetu, kojeg drugi neće priznavati, nesprovođenje popisa stanovništva u cijeloj BiH imat će i druge posljedice za Bosnu i Hercegovinu, jer vlasti neće moći kreirati odgovarajuće politike, kaže ekonomski stručnjak prof dr Vjeroslav Domljan.

“Onome koga interesuje da vodi adekvatnu razvojnu politiku, ekonomsku, socijalnu I demografsku politiku, je od velike važnosti da ima adekvatne informacije. Onoga koga to ne interesuje ne interesuje ni popis stanovništva”, smatra Domljan.

Amra Čelebić iz delegacije Evropske komisije u BiH kaže da daljim odlaganjem usvajanja Zakona o popisu stanovništva i kućanstava Bosna i Hercegovina riskira da  bude jedina zemlja u Evropi koja neće sprovesti ovaj  zadatak u 2011. godini. “BiH bi zbog nedostatka pouzdanih statističkih podataka  mogla imati poteškoće u efikasnom provođenju programa društveno-ekonomskog razvoja.

Proces evropskih integracija Bosne i Hercegovine  bi također snosio posljedice toga, jer zemlja lišena točnih i ažuriranih statističkih podataka ne bi bila u mogućnosti ispuniti upitnike koji su potrebni u kontekstu pristupnih pregovora s EU kao i u potpunosti imati korist od pretpristupnih fondova EU”, kaže Čelebić za Deutsche Welle.