Radoja voditeljima preporučio da ne nose Cvijet Srebrenice, Sindikat traži smjenu

Jučer je širom Bosne i Hercegovine, regiona i u nekim dijelovima svijeta obilježena 23. godišnjica genocida u Srebrenici. Simbol stradanja u Srebrenici već godinama je srebrenički cvijet, a voditeljima na javnom servisu Bosne i Hercegovine, jučer je preporučeno da ga ne nose u centralnim informativnim emisijama.

Velika bura se digla u javnosti nakon informacije da je urednik Informativnog programa (IP) Bosanskohercegovačke radiotelevizije (BHRT) Marko Radoja kazao voditeljima da u centralnim informativnim emisijama na lijevom reveru ne nose Cvijet Srebrenice. Istinitost informacije potvrdio nam je i sam Radoja.

U izjavi za Radiosarajevo.ba kazao je da nije naredio već preporučio da voditelji ne nose Cvijet Srebrenice na reveru zbog svih gledalaca javnog servisa i ravnopravnosti sva tri naroda.

"Kolege na terenu su jučer cijeli dan nosili Cvijet Srebrenice na reveru i zna se zašto se to nosi baš tu. Svi naši kapaciteti su jučer bili u Srebrenici, samo nekoliko ekipa je ostalo u Sarajevu. Svim našim dopisništvima i kolegama smo kazali da nam svaki događaj, bilo gdje u svijetu pošalju kako bismo to mogli emitovati. Maksimalno su kapaciteti BHT-a iskorišteni za Srebrenicu. I onda nam se jučer ovako vratilo i to samo iz jednog razloga. Bila je to moja molba da samo voditelji ne nose cvijet, ne zato jer želim pogaziti žrtve genocida ili da imam nešto protiv njih, već zato što javni servisi imaju kodeks oblačenja i ponašanja. Nije problem staviti cvijet, ali znate kakva je naša zemlja i naša historija i da nije postignut koncenzus“, kazao nam je Radoje.

Istaknuo je kako je već dobijao zahtjeve da se stavi i jasenovački simbol, potom simbol Oluje, a šta ćemo onda sa Srbijom, pita se Radoja.

"Ja sam sve te zahtjeve i simbole do sada odbijao da ne bi nastao haos. Zamislite da voditelj kaže ja želim obilježje Republike Srpske kad bude Dan RS-a, a to je neustavna kategorija. Upravo da bih izbjegao sva tri zahtjeva, odlučio sam da voditelji zauvijek budu neutralni i da se ne otvora pandorina kutija. U narednom periodu, tačnije 21. bit će postavljen krst na Zlatištu, a šta ćemo ako Srbi budu htjeli nositi krst. To je vrlo nezgodna situacija jer se politika nije dogovorila u vezi s BHT-om, a na kraju smo uvijek mi krivi. Naša zemlja još uvijek nije donijela zakon o važnim datumima i samo da nam sutra ne bi stigao neki novi zahtjev, to sam učinio", pojasnio je urednik IP-a BHT-a.

Njegovu, kako navodi, preporuku, u informativnim emisijama BHT-a nisu ispoštovali voditelji Edis Deljković i Neda Tadić. Njihov kolega Vedran Prodić, koji je vodio vijesti u 14 sati i 30 minuta odlučio na reveru ipak ne nositi Cvijet Srebrenice.

Radoja, s druge strane, navodi kako živimo u zemlji s tri ravnopravna naroda.

"Danas se obilježava stradanje u Bratuncu, zašto Srbi ne bi to moglo obilježiti, kad ih je oko 3.000 stradalo na tom području. Imao sam mnogo zahtjeva od drugih nacionalisti da se nose obilježja, ali to niko ne zna. Ja sam Srbin u Sarajevu i priredi mi se ovako nešto i na kraju se daje povod osobama kao što je Milorad Dodik, koji želi srušiti BiH, da se naslađuje i govori kako je to sramotno šta se radi Srbima u Sarajevu. Jedan voditelj dnevnika na javnom servisu nema potrebe da nosi bilo kakvo obilježje na reveru. Jučer smo od 40 minuta dnevnika, više od 30 imali o Srebrenici. Pa je li to malo? Šta sam još trebao? I danas se trebam paziti kada budem hodao u gradom, treba me spaliti je li“, pita je Radoja.

Cijeli slučaj prijavio je tužilaštvu, a kako nam je kazao jučer je dobio 280 prijetnji smrću. Tužilaštvo će voditi istragu o cijelom slučaju. Povodom novonastale situacije na BHT-u, u ponedjeljak će biti održana sjednica Upravnog odbora, potvrdio je za Radiosarajevo.ba član UO BHT-a Mufid Memija.

Imenovanje Radoja za urednika IP-a na BHT-u podigla je veliku prašinu, a njegov kolega Tvrtko Milović, urednik Dokumentarnog programa BHT-a kazao je kako mu je žao što se dogovor nije postigao unutar medijske kuće.

"Nisam bio uključen u slučaj, a sve sam saznao iz medija. Jučer je ovdje bila rasprava u vezi toga. Kolega Radoja je profesionalan u svom poslu i siguran sam da je htio izbjeći potencijalu konfliktnu stvar. Vjerujem da mu je to bila najbolja namjera. Žao mi je što unutar kuće nismo mogli naći zajedničku riječ i da je došlo do medijskog prepucavanja“, izjavio je Milović.

Osude javnosti na račun urednika IP-a, našle su se i među medijskim radnicima i akademskim osobljem te je tako prof. dr. Lejla Turčilo izjavila: "Jučer branih pravo (i moralnu obavezu) novinara da nose Cvijet Srebrenice, sutra na FPN branimo pravo studenata i studentica da se odijevaju kako žele. I, u oba slučaja, stalno čujem pitanje: i šta je tebi to? K'o biva, sve ti u životu potaman, što se ne držiš po strani, budeš neutralna. A onda, u pet minuta skype razgovora s nekim ko se hiljadama kilometara daleko jednako bori s vjetrenjačama, dobijem definiciju neutralnosti: 'Neutrality is just a cover-up for taking the side of the strong one for your own benefit. Or, to be clear: fu.k the neutrality, life is too short for it. Volim ljude s kojima se razumijem u dvije rečenice, makar bili i na drugom kraju svijeta. Dobro jutro. I kanite se nemiješanja ni u što, kratak život da bi se ni u što ne petljali".

 Sekretarka Udruženja BH novinari Borka Rudić za Radiosarajevo.ba je kazala da se udruženje ne miješa u uredničku politiku javnog servisa, posebno kada je riječ o stvarima kao jučer.

"Mi imamo pet sudskih sporova koje vodimo upravo zbog slučajeva na BHRT-u i nekih od njih su vezani za imenovanje sadašnjeg urednika IP-a Marka Radoje. Žale se ljudi koji nisu prošli u nekim drugim imenovanjima i tamo je situacija vrlo neobična za javni servis i odnosi između novinara, urednika, glavnog i odgovornog urednika su vrlo 'naelektrisani' i bilo je pitanje dana kada će se desiti ovakvo nešto. S pozicije novinarske etike, svako odavanje počasti žrtvama ne smije biti zabranjeno jer je zadaća novinara da budu na strani žrtava. Jučer su to bile žrtve Srebrenice, prije toga su bile srprske, hrvatske, bosanske, albanske žrtve... Kada god govorimo o njima, žrtve i njihove porodice moraju imati podršku medija i suština je da je zaista sjećanje na žrtve Srebrenice nešto što se mora uvažiti profesionalno jer to dužnost novinara, a i to je ljudska dužnost. Tamo se očito dešavaju stvari koje ne mogu naći uporište uredničkim principima koji su javno objavljeni i prihvaćeni", potcrtala je Rudić.

Slično mišljenje dijeli i urednica i novinarka Rubina Čengić, koji naglašava kako bi, možda mogla razumjeti poteze Marka Radoje.

"Možda bih kao novinarka mogla razumjeti stav odgovornih ljudi u javnom servisu za emitiranje na državnom nivou kada brane da novinari u centralnoj informativnoj emisiji na reveru nose srebrenički cvijet. Mi u BiH još uvijek nemamo koncenzus o događajima iz 1995. godine, a samim tim i o genocidu u Srebrenici u julu 1995. godine koji je presuđen presudama Haškog tribunala, ali zbog tih presuda smatram da novinari koji osječaju potrebu imaju puno pravo da nose Cvijet Srebrenice na reveru. Na taj način sa svog radnog mjesta odaju počast žrtvama srebreničkog genocida. Kada kažem ovo da bih možda mogla razumjeti urednike BHT-a, prvenstveno mislim na one gledaoce BHT-a koji odbijaju prihvatiti istinu o ratu u BiH i srebreničkom genocidu. Ovo 'možda' na početku rečenice je upravo zbog toga što mislim da zbog onih koji ne žele prihvatit istinu o Srebrenici, jeste mjesto u tom programu i da malo više potraže o tim danima o Srebrenici", kazala je Čengić.

Cijeli slučaj u vezi jučerašnje situacije koja je potekle iz redakcije IP-a BHRT-a, doživjet će epilog na sjednici Upravnog odbora u ponedjeljak, a Samostalni sindikata radnika u BHRT-u od menadžmenta BHRT-a traži smjenu urednika IP-a BHT1 Marka Radoje zbog narušavanja ugleda BHRT-a i prekoračenja ovlasti.

"Bez obzira na teške uslove rada, neuplaćene doprinose i sve ostale probleme sa kojima se susreću, radnici BHRT-a su besprijekorno uradili program iz Srebrenice, a dodatno uz to i program vezan za SP u Rusiji, kako bi našim pretplatnicima omogučili kvalitetan program. Mišljenja smo da jedna osoba, ma ko to bio, nema pravo svojim neovlaštenim postupcima baciti pod noge sav trud koji su uložili radnici BHRT-a. U svojim javnim istupima gdin Radoja se poziva na svoju nepristrasnost, a mi se pozivamo na zakon i akte BHRT-a. Dok urednik IP-a BHT1 smatra da je osnovni postulat novinarstva neutralnost, SSR u BHRT-u smatra da je osnovni postulat novinarstva objektivnost, a presude međunarodnih sudova bi trebale predstavljati objektivan stav za jedan javni servis.

Jedino od čega javni servis mora biti nezavisan, jeste utjecaj političkih partija, pogotovo u predizborno vrijeme. Također, podsjećamo javnost da je ovaj sindikat upozoravao na moguće posljedice imenovanja od strane upravljačkih struktura BHRT-a. Obzirom da ovo nije prvi put, u veoma kratkom roku, da se nanosi šteta 73 godine starom ugledu BHRT-a, insistiramo da menadžment BHRT-a zbog ovakvih postupaka smjeni urednika IP-a BHT1.

Na kraju, izražavamo podršku našim članovima koji nisu željeli izvršiti naredbu koja je protiv svih novinarskih postulata i ukoliko zbog svog profesionalnog stava budu trpili bilo kakve posljedice, Samostalni sindikat radnika u BHRT-u će biti uz njih i odgovoriti na adekvatannačin", stoji u saopćenju Samostalniog sindikata radnika u BHRT-u.