Banjalučanin koji je ratovao u Ukrajini: Nisam ispalio ni metak

Gavrilo Stević (53), banjalučki pjesnik i književnik, protiv kojeg je Tužilaštvo BiH podiglo optužnicu zbog nelegalnog pridruživanja paravojnim formacijama koje su se borile protiv ukrajinske vlade, tvrdi kako je njegov boravak u Ukrajini bio mirnodopske prirode i da tamo nije ispalio niti jedan metak, pišu Nezavisne novine.

„Optužnicu još nisam dobio niti pročitao, ali smatram kako je ona podignuta na potpuno pogrešnim pretpostavkama. Motivi mog odlaska u Lugansk bili su sasvim drugačiji od onih koje mi stavljaju na teret, jer sam tamo bio kao novinar i svjedok još jednog tragičnog sukoba među bratskim slavenskim narodima“, kaže Stević za Nezavisne.

On kaže kako je po zanimanju književnik, a po političkom habitusu panslavista i da je u Ukrajini želio biti svjedok historijskih događanja.

„Imam namjeru da o svom boravku tamo napišem knjigu i iznesem svoje viđenje tog tragičnog međuslavenskog sukoba“, kazao je Stević.

Prema njegovim riječima, pokušao je dogovoriti s predstavnicima jedne novinske agencije da izvještava s ukrajinskog fronta, a kada to nije uspjelo, samostalno se uputio u Ukrajinu, gdje se u gradu Rostovu pridružio srpskim dobrovoljcima koji su bili organizovani u odred „Jovan Šević“.

Dodaje kako je to bio jedini način da dođe na prostor gdje su se vodila ratna dejstva.

„Tamo sam zadužio oružje, prije svega zbog lične bezbjednosti, ali ga nikad nisam koristio. Tačnije, nisam ispalio niti jedan metak. Moja oružja su duh i olovka, i u to se može uvjeriti svako ko pročita moje knjige i pjesme“, tvrdi Stević.

Prema njegovim riječima, tokom dvomjesečnog boravka u Lugansku ozbiljnih sukoba među zaraćenim stranama nije ni bilo, a proruski pobunjenici su tada tek formirali svoje jedinice i komande.

Kaže kako je u to vrijeme pristizao veliki broj dobrovoljaca iz cijele Rusije, kao i republika kao što su Osetija ili Čečenija. Također, bilo je i dobrovoljaca iz Srbije, Bugarske, pa čak i Francuske.

Kaže kako je primijetio da se Rusi i Ukrajinci i pored ratnog sukoba ne mrze, već da su praktično gurnuti u rat koji je, kako on smatra, motivisan isključivo političkim razlozima.

Cijeli tekst čitajte na ovom linku.