Anto Domazet objasnio: Zašto nije moguće provesti Dodikove najave o Centralnoj banci

Anto Domazet, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu govorio je, između ostalog, zbog čega su najave Milorada Dodika, predsjednika SNSD-a i člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine o izmjenama Zakona o Centralnoj banci BiH neizvodljivi.

Domazet jasno poručuje da se domaći politički akteri, umjesto priče o Centralnoj banci trebaju fokusirati na neophodne reforme koje bi dovele do poboljšanja ekonomskih prilika u našoj zemlji.

“Meni nisu jasne namjere političara koji su se okomili na Centralnu banku osim da je to prilika da se preko noći dođe do izvora novca umjesto da se radi uporno, temeljito na reformama u Bosni i Hercegovini koje bi poboljšale kreditni rejting i omogućile njen pristup tržištima novca i tržištima kapitala i tako osiguralo snabdjevanje za razvojne projekte, razvoj BiH kao što to rade sve napredne zemlje. BiH ima danas takav rejting koji je na nivou smeća. Investitori se ne odazivaju na ponude za investiranje, kupovinu obveznica, vrijednosnih papira iz BiH osim špekulanata”, kazao je Domazet za N1.

Također, Domazet objašnjava šta bi se desilo kada bi se napustila dosadašnja politika valutnog odbora koju pojedini političari zagovaraju odnosno Dodik koji bi da se doštampava novac.

“Desilo bi se to da bi novac u BiH prepustili političarima koji bi od slučaja do slučaja donosili odluke. Budući da smo svjedoci da političko odlučivanje u BiH ne funkcioniše to bi bilo katastrofalno stanje za BiH”, pojasnio je Domazet.

Kada je tačno riječ o Dodiku - ali i svima onima koji bi da mijenjaju Zakon o CB BiH - Domazet decidno objašnjava zašto je to nemoguće.

“On nastoji da stvori klimu u kojoj bi se promijenio Zakon o Centralnoj banci. Međutim, ti njegovi potezi govorim sa institucionalno-političkog stajališta su neizvodljivi iz tri razloga: Prvo, Centralna banka je definirana kao samostalna, nezavisna institucija, potpuno van uticaja entiteta. U Zakonu o Centalnoj banci entiteti se spominju samo šta ne mogu, a niti u jednoj stvari kao aktivni činioci. Pod ovim moram reći da CB ima svoje institucije, organe koji upravljaju bankom i ona je na vrlo profesionalnom nivou što se tiče vođenja tih poslova.

Drugo, CB je obavezna da profit koji ostvari tj dobit nakon što pokrije rezerve doznači na račun institucija BiH. To je u prošlosti kada su kamate bile više, bio dobro rađen posao, bilo je tu izdvajanja koja su iznosila po nekoliko desetina miliona. Međutim, u posljednje vrijeme ta dobit je smanjena. Ona je prošle godine bila nešto ispod tri miliona, tek je poslužila da se pokrije obaveza po rezervama, a ništa nije doznačeno na račun institucija BiH. Možda će se s budućim promjenama kamata vratiti vrijeme kada će CB iz plasmana svog novca moći ostvariti određene kamate. Treći razlog zbog čega su nemoguće ideje političara, pa i Dodikova koji se u više mahova vraća na CB je u tome da je CB potpuno onemogućeno djelovanje na tržištu novca odnosno kapitala u BiH“, kazao je Domazet.

Centralna banka BiH raspolaže s nešto više od 15 milijardi maraka rezervi.

One su prema riječima profesora Domazeta raspoređene na način da su "11 milijardi  obveznice, četiri milijarde su rezerve u efektivnom novcu i oko 300 miliona maraka se nalazi u monetarnom zlatu".