Oštra analiza njemačkog lista: "Na Balkanu sijeku Bosnu sjekirom"

Njemački list Frankfurter Allgemeine Zeitung objavio je opsežnu analizu u kojoj upozorava da bi odlazak visokog predstavnika Christiana Schmidta i slabljenje međunarodnog nadzora nad Bosnom i Hercegovinom mogli dodatno destabilizirati zemlju i otvoriti prostor za jačanje separatističkih politika.

Autor analize Michael Martens tvrdi da Bosna i Hercegovina postaje jedno od glavnih poprišta novog geopolitičkog rivalstva između Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije, te da odnosi Vašingtona i Brisela na zapadnom Balkanu više nisu partnerski.

"Slučaj pokazuje da Europljani i Amerikanci više nisu partneri čak ni na Balkanu, nego geopolitički rivali", navodi Martens.

Prema njegovoj ocjeni, sadašnja američka administracija Europsku uniju više ne vidi kao strateškog saveznika, već kao konkurenta, dok Balkan koristi kao prostor za demonstraciju političkog utjecaja.

"Iz perspektive sadašnjih vlasti u Washingtonu oni sebe ne vide kao partnere Europske unije, nego kao njene konkurente", piše autor.

Veliki dio analize posvećen je bivšem predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku, kojeg Frankfurter Allgemeine opisuje kao najutjecajnijeg političara među bosanskim Srbima i jednog od najbližih saveznika ruskog predsjednika Vladimira Putina u Europi.

Martens podsjeća da je Dodik tokom druge polovine devedesetih godina imao snažnu podršku Zapada, uključujući i tadašnju američku državnu sekretarku Madeleine Albright.

"Ono što danas zvuči gotovo nevjerovatno tada je djelovalo logično: Dodik se suprotstavljao mrežama ratnog zločinca Radovana Karadžića, predstavljao se kao prozapadni političar i genocid u Srebrenici nazivao pravim imenom — genocidom", navodi autor.

Međutim, prema ocjeni njemačkog lista, Dodik je danas centralna figura separatističke politike u Bosni i Hercegovini.

"Danas je Dodik vodeća snaga separatizma u Bosni. Već gotovo dvije decenije prijeti odvajanjem RS-a od ostatka države", piše Frankfurter Allgemeine.

List tvrdi da je ključna razlika u odnosu na raniji period to što Dodik danas djeluje uz "prešutnu američku toleranciju", a možda čak i podršku iz Washingtona.

"Na Balkanu sada sijeku Bosnu sjekirom, računajući da su Europljani previše slabi i podijeljeni da bi pružili ozbiljan otpor", upozorava Martens.

Autor smatra da bi eventualno urušavanje Bosne i Hercegovine moglo izazvati novu sigurnosnu krizu u regionu i otvoriti pitanje mogućeg sukoba. Posebno naglašava činjenicu da značajan broj nesrpskog stanovništva živi na teritoriji RS, te upozorava da Bošnjaci ne bi mirno posmatrali pokušaj razbijanja države.

"Bosanski muslimani ne bi stajali po strani ukoliko bi Dodik pokušao uništiti njihovu državu", navodi se u tekstu.

Prema analizi, u slučaju ozbiljnije destabilizacije predsjednik Srbije Aleksandar Vučić našao bi se pod dodatnim pritiskom da politički ili na drugi način podrži bosanske Srbe.

"Ako bi izbilo nasilje, Vučić bi se našao pod pritiskom da pomogne ‘srpskoj braći u Bosni’", piše autor.

Ipak, Frankfurter Allgemeine navodi da trenutni razvoj događaja još ne znači nužno povratak nasilja, ali upozorava da bi eventualno imenovanje novog visokog predstavnika po volji Vašingtona dodatno oslabilo postojeće mehanizme međunarodne kontrole.

"Ako Sjedinjene Američke Države sada postave poslušnog Schmidovog nasljednika, put prema daljoj destabilizaciji više ne bi bio blokiran", upozorava Martens.

Veliki dio teksta odnosi se i na ulogu OHR-a, odnosno institucije visokog predstavnika, za koju autor tvrdi da je faktički izgubila stvarnu političku moć.

Iako visoki predstavnik formalno raspolaže širokim ovlaštenjima, uključujući mogućnost nametanja zakona i smjene političara, Martens smatra da u praksi više nema kapacitet za provođenje svojih odluka.

"Visoki predstavnici su već dugo samo papirni tigrovi", navodi Frankfurter Allgemeine.

Kao primjer navodi činjenicu da je Milorad Dodik i dalje dominantna politička figura među bosanskim Srbima uprkos sukobima sa Christianom Schmidtom i sudskim procesima koji se vode protiv njega.

Martens ocjenjuje da bi u slučaju ozbiljne sigurnosne krize visoki predstavnik bio gotovo potpuno nemoćan.

"Ako bi se nasilje vratilo u Bosnu, visoki predstavnik bi možda mogao objaviti oštro protestno pismo na internetu — osim toga bio bi bespomoćan", navodi se u tekstu.

Njemački list ide i korak dalje, tvrdeći da je OHR posljednjih godina postao kontraproduktivna institucija jer domaćim političarima omogućava izbjegavanje odgovornosti za donošenje nepopularnih odluka.

"Kancelarija visokog predstavnika već dvadeset godina je mrtav konj koji je iscrpljen od jahanja", piše Martens, pozivajući se na ranije izjave jednog od bivših visokih predstavnika.

Frankfurter Allgemeine smatra da bi europske države trebale zajednički spriječiti imenovanje novog visokog predstavnika nakon eventualnog odlaska Christiana Schmidta, te podržati zatvaranje OHR-a nakon općih izbora u Bosni i Hercegovini.

Prema ocjeni autora, otvorena pitanja u BiH, poput raspodjele državne imovine između različitih nivoa vlasti, trebala bi se rješavati kroz proces europskih integracija i pregovore sa Europskom unijom. Istovremeno se upozorava da Europska unija mora hitno vratiti kredibilitet politici proširenja na zapadni Balkan.

"Sadašnji prividni pregovori bez vidljivog kraja nisu vjerodostojni", zaključuje Martens, dodajući da vakuum nastao slabljenjem europskog utjecaja koriste Rusija, Kina, ali sve više i Sjedinjene Američke Države.