Alarmantno stanje u BiH: "Imamo školu sa samo jednim učenikom"

Bosnu i Hercegovinu je u proteklih 10 godina napustilo oko 660.000 stanovnika, govore podaci Unije za održivi povratak i izbjeglice u BiH. Odlazak građana najvidljiviji je na primjeru gašenja ruralnih područja, smanjenog broja učenika i zatvaranja područnih škola.

Alarm sve glasniji, školska zvona sve tiša. Uprkos postojanju lokalnih strategija ruralnog razvoja, broj đaka u školskim klupama smanjuje se iz godine u godinu. U Centralnu školu "Dositej Obradović" u Koraju ove godine upisana su svega tri prvačića.

"Ovo je najmanji broj upisanih učenika otkako sam ja direktor, a to je 6 godina. Ukupno škola broji 86 učenika, s tim što smo u postupku prevoda, tri učenika odlaze u druge škole, gradske. Trend smanjenja broja učenika se nastavlja. Pitanje je dana dokle škola može da opstane", kaže Zdravko Tošić, direktor OŠ ‘Dositej Obradović’.

Zakonom je predviđeno da odjeljenje čini minimalno pet učenika, no veliki broj područnih škola to ne može ispuniti. Tako postoje i one škole koje imaju samo jednog ili tri đaka. Zbog nedovoljnog broja učenika, sve su češća kombinovana odjeljenja.

"Mi imamo šest područnih odjeljenja, samo je jedno kombinovano. Imamo školu sa samo jednim učenikom. Imamo dvije kombinacije nižih razreda. Zakon još nije predvidio kombinacije viših razreda, a i tu je drastično smanjen broj učenika", nastavlja Tošić.

Danijela je učiteljica u ovoj korajskoj školi.

"Veliki mi je razmak između kombinacija i uzrasta, vodim 1. i 5. razred. Nastavne sadržaje uklopiti u 45 minuta je teško, jer su u pitanju dva razreda - peti koji je samostalan i prvi koji nije samostalan, koji treba pomoć nastavnika".

U opštini Lopare nastoje vratiti život na selo mjerama populacione politike, strategije ruralnog razvoja i subvencijama.

"Imamo mjere populacione politike, koje se odnose na podršku porodicama novorođenčadi - taj program zavisi od toga da li su članovi porodice zaposleni i ta visina ide od 200, 500 do 1000 KM. Pored toga, podrška je i vantjelesnoj oplodnji, kao i neke druge mjere", navodi Željko Kerović, načelnik odjeljenja za privredne i društvene djelatnosti Opštine Lopare.

Nažalost, uprkos svim pokušajima da se život na selu održi, prizori napuštenih kuća zaraslih u korov sve su češći. U proteklih 30 godina, iz BiH je otišlo 1,3 miliona ljudi. Negativan prirodni priraštaj i izrazito visok migracioni saldo pojave su na koje nadležni nemaju adekvatan odgovor.

"Ne treba biti u zabludi, broj stanovnika će se i dalje smanjivati, rađanje i iseljavanje će se nastaviti. Gdje je rješenje? Ljudski razvoj je jedini odgovor na ove demografske promjene. To znači kvalitetno obrazovanje, tržište rada i ekonomija. Dakle, dobar, stabilan i siguran posao je prva najbolja mjera. Sva ova novčana davanja dobro dođu, ali nema efekata", objašnjava prof. dr. Stevo Pašalić, demograf.

Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, Bosna i Hercegovina je imala prosječnu starost oko 39 godina. Danas, tvrde analitičari, ta granica je pomjerena daleko iznad, te BiH, upozoravaju, postaje zemlja staraca. Procjena Ujedinjenih nacija je da će, ukoliko se trendovi nastave, za 50 godina naša zemlja imati svega milion i 600 hiljada stanovnika, piše Federalna.