Adnan Huskić: Erdogan nema razloga da likuje zbog ove pobjede

Huskić smatra da su snažnu podjelu na dva suprotstavljena i podjednako jaka tabora pokazivala i istraživanja.

"Da Erdogan nije bio siguran u pobjedu govori i 'nervoza' glasova dijaspore, u vezi s kojima je izbio ozbiljan diplomatski sukob s nekoliko država Europske unije (EU). Očekivao sam čak i jaču podršku Erdoganovim izmjenama ustava, imajući u vidu prije svega činjenicu da je još uvijek na snazi vanredno stanje u državi, da je više desetina hiljada ljudi od propalog pokušaja puča uhapšeno, da su Erdogan i njegova stranka potpuno dominirali medijima te da su se pravila glasanja na opskuran način mijenjala u korist Erdogana u toku glasanja (odluka da se prihvataju listići koji nisu imali pečat biračkog mjesta). No i pored svega toga, ustavne promjene su izglasane, mada još ne zvanično, vrlo većinom", kazao je Huskić.

Prema njegovim riječima, Erdogan nema razloga da likuje nad ovakvim rezultatom, jer se pokazalo da je svojim stilom vladanja uspio duboko podijeliti tursko društvo te da su, i pored nefer uvjeta zbog koji su najavljene žalbe na veliki broj nepravilnosti tokom glasanja, na što su stranke opozicije najavile žalbu, pristalice Erdoganovih amandmana odnijele vrlo malu prevagu.

"Ako žalbe opozicije budu uvažene i ako dođe do ponovljenog glasanja, stvar bi se teoretski mogla i preokrenuti", prokomentirao je Huskić rezultate referenduma.

Samo dva procenta glasova više bila su u korist najvećih reformi u historiji državnosti Turske još od vremena Ataturka, a koje je inicirao aktuelni predsjednik Recep Tayyip Erdogan. 

Na pitanje da li će se trenutno stanje u Turskoj odraziti na bosanskohercegovačku politiku i eventualno na koji način, Huskić je rekao da će teško doći do suštinskih promjena. 

"BiH ne stoji visoko na listi vanjskopolitčkih prioriteta Turske ako izuzmemo četo pominjanje nas kod Erdogana. Turska se suočava s velikom problemima u svom okruženju, te u regionalnim i globalnim relacijama, što će u velikoj mjeri okupirati njen vanjskopolitički kapacitet. Ako je suditi prema dosadašnjim vrlo eratičnim i ishitrenim potezima Turske pod Erdoganom, s novim ovlastima ovo može biti samo gore i još manje predvidljivo", rekao je Huskić za naš portal.

Smatra da će Erdogan, iako primjena novog sistema počinje tek od 2019. godine, nesumnjivo već sada početi raditi kao da su mjere već na snazi, a, kako pojašnjava, ni dosadašnjim stilom vladavine nije pokazao da je osoba koja spaja i moderira, već prije osoba koja dijeli i polarizira što bi unutrašnju politiku Turske i dinamiku pozicija - opozicija moglo dovesti u iznimno konfliktno stanje.

Veliki gradovi u Turskoj poput Istanbula, Ankare i Izmira nisu većinski podržali reforme što je svakako jedna od značajnih činjenica u vezi s ustavnim promjenama.  

"Političko i socijalno raslojavanje vidljivo je prema rezultatima referenduma, gdje su protiv izmjena glasali u većim gradovima, poput Istanbula, Izmira i Ankare, te u kurdskim dijelovima Turske, dok je konzervativna unutrašnjost podržala demontiranje Ataturkove republike i uvođenje predsjedničkog sistema. Evidentno je da je tursko društvo nakon ovog referenduma snažnije podijeljeno, te da se stvara jasna ekonomsko-socijalna polarizacija između progresivnog zapada Turske i konzervativne unutrašnjosti.

Ne treba zaboraviti, također, da je Erdoganov uspjeh do sada bio i velikim dijelom ekonomski uspjeh Turske, a s njegovom vanjskom politikom i ishitrenim potezima, pitanje je da li će Turska nastaviti sa zadovoljavajućim tempom ekonomskog rasta, koji posljednjih šest do sedam godina usporava, te šta će se desiti ako se ekonomski trendovi promjene", rekao je za Radiosarajevo.ba Adnan Huskić.

Podsjećamo, na ustavnom referendumu u Turskoj koji je održan u nedjelju tijesnom većinom pobijedila je opcija koja podržava izmjenu sistema vlasti pri čemu će veće ovlasti dobiti predsjednik Republike.