82 godine od Prvog zasjedanja AVNOJ-a: U Bihaću je počelo rođenje Jugoslavije

Bihać je krajem 1942. i početkom 1943. godine postao sjedište najvišeg vojnog i političkog rukovodstva NOP-a i središte oružane borbe naroda Jugoslavije.

U njemu je 26. i 27. novembra 1942. održano osnivačko i Prvo zasjedanje Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ).

Predviđeno je bilo da Skupštini prisustvuje 79 članova, od kojih na zasjedanje nisu mogla stići sedamnaestorica usljed neprijateljskih dejstava (delegati Slovenije i Vojvodine). AVNOJ je konstituiran kao općenacionalno i općepolitičko predstavništvo Narodnooslobodilačkog pokreta. Prvo zasjedanje AVNOJ-a je bilo od velikog značaja za političku afirmaciju narodnooslobodilačkog pokreta na unutrašnjem i međunarodnom planu. Ono je imalo oblik parlamentarne sjednice na kojoj su se pitanja od najveće državne važnosti razmatrale javno pred prisutnom publikom.

U bosanskom drevnom gradiću, koji je svjesno bio određen za taj veliki čin, održano je tako Prvo zasjedanje AVNOJ-a, a Josip Broz Tito je o tome rekao:

"Ja sam mislio da, ako hoćemo da pripremimo jedno takvo zasjedanje, moramo zauzeti i neki veći grad koji bi imao ne samo strategijski vojni, već i politički značaj. To nije mogao biti Bosanski Petrovac, niti Drvar. Smatrao sam čak da je i Jajce premalo. Trebalo je daile zauzeti jedan veći grad. A mi smo imali velike snage — hrvatske i krajiške jedinice i proleterske brigade — koje su bile manje-više skoncentrisane baš na tom pravcu. Jedinice na čijem se čelu nalazio Košta Nađ dobile su zadatak da zauzmu Bihać."

Ovaj događaj, kako su i proteklih godina govorili brojni poštovaoci Jugoslavije i antifašističkih tekovina iz zemlje i regiona na svečanosti obilježavanja AVNOJ-a, predstavlja vrlo značajan datum za noviju historiju Bosne i Hercegovine, kada su udareni temelji njene cjelovitosti i otvorenosti za sve narode i narodnosti.

U otporu fašizmu Bihać je bio jedna od svijetlih tačaka Europe, koja je u to vrijeme gotovo sva bila pod čizmom fašističke Njemačke.

U periodu od 2. do 4. novembra 1942. godine oslobođen je Bihać i njegova okolina. Bihać je postao glavni grad oslobođenoga teritorija koji je obuhvatao skoro jednu petinu teritorija predratne Jugoslavije. Ova slobodna teritorija nazvana je Bihaćka republika i trajala je 86 dana.

U Bihaću je u vrlo kratkom vremenu tadašnja vlast stvorila elemente za nastanak Jugoslavije.

AVNOJ je bio temelj bivše federativne države u kojoj je jednakost i ravnopravnost bila osnovna postavka. Upravo zbog toga je ovo događaj od izuzetnog značaja za današnju BiH, jer svjedoči njenu državnost i integritet.