Lijepo je bilo u Sarajevu: Prije 34 godine otvorene su Zimske olimpijske igre

Spekakularna ceremonija otvaranja na stadionu Koševu bila je kruna šestogodišnjeg puta koji je počeo 18. maja 1978. u Atini.

Tada je na sjedinici Olimpijskog komiteta obavljeno glasanje o domaćinu 14. ZOI, a pored Sarajeva u igri su bili japanski Sapporo i švedski Göteborg.

U prvom krugu glasanja Sapporo je dobio 33 glasa, Sarajevo 31, dok je Göteborg otpao s 10 glasova. Upravo su glasovi švedskog grada presudili u drugom krugu: Sarajevo je prestiglo Sapporo i zabilježilo trijumf 39:36.

Tako su Igre, kao simbol svjetskog mira i bratstva među ljudima, povjerene gradu koji je dotad bio najpoznatiji po događajima koji su bili neposredan povod za izbijanje Prvog svjetskog rata.

Na svečanom otvaranju 8. februara olimpijsku baklju upalila je klizačica Sanda Dubravčić, dok je zakletvu u ime sportista izgovorio proslavljeni jugosloveski skijaš Bojan Križaj.

Igre u Sarajevu protekle su u prijateljskoj atmosferi i odličnoj organizaciji. Skijaš Jure Franko donio je prvu medalju Jugoslaviji na zimskim Olimpijadama, Finkinja Marja-Liisa Hämäläinen je osvojila tri zlatne medalje u skijaškom trčanju, Gaétan Boucher (Kanada) i Karin Enke (DR Njemačka) po dva zlata u brzom klizanju.

Blizanci Phil i Steve Mahre iz SAD-a su osvojili zlatnu i srebrnu medalju u slalomu, dok se i danas prepričava maestralni nastup britanskog plesnog klizačkog para Jayne Torvill i Christopher Dean, koji su uz Bolero osvojili sudije da im podijele maksimalne ocjene za umjetnički dojam.

Na ZOI 1984. nastupilo je 1.272 sportista iz 49 država, a najuspješniji su bili takmičari iz bivše DR Njemačke.

Organizacija 14. ZOI koštala je 142,6 miliona dolara, a polovina prihoda ostvarena je od prodaje prava na TV-prijenose. Nakon 14. ZOI Sarajevu je, uz olimpijske objekte, ostalo 2.850 novoizgrađenih stanova, više hotela, a bilo je otvoreno i 9.500 novih radnih mjesta.