Senad Misimović: Alternativa za Želju ne postoji. Mora se djelovati sada i odmah

Velikan pred bankrotom - vijest je koja je prošle sedmice kružila nogometnom scenom u Bosni i Hercegovini.

Velikan je Željezničar, a bankrot se nazire nakon što su čelnici kluba sa Grbavice objavili detaljan izvještaj i pregled finansijskog stanja u posljednjih šest godina.

Oni koji su imali prilku da ga pogledaju, analiziraju... jednoglasni su - situacija je katastrofalna.

Drugi, koji su ga sa pažnjom analizirali, odmah su primijetili vrlo važnu činjenicu. Dok jedni naglas kažu, a drugi to znaju a neće da priznaju - sve je krenulo nizbrdo nakon odlaska predsjednika Upravnog odbora Fudbalskog kluba Željezničar Senada Misimovića.

Nakon njegovog odlaska sa Grbavice, klub je sve dublje i dublje tonuo u agoniju. Finansijski minus je dostigao cifru - šest miliona maraka. Uz konstataciju - koliko tu još ima "repova" i "rupa" da se zakrpe.

To je bio povodom da kontaktiramo upravo Senada Misimovića. Predsjednika kojem se svaki istinski navijač Željezničara divi i za kojeg znaju da je bio na pravom putu da od Željezničara napravi respektabilan klub na europskom nivou. Ono što ima Hrvatska sa Dinamom, a Srbija sa Zvezdom i Partizanom, trebao je biti Željo u Bosni i Hercegovini.

Vođenje kluba je složen posao

Radiosarajevo.ba: Prošle su nešto više od tri godine, kako niste predsjednik FK Željezničar, pratite li dešavanja u klubu?

Misimović: Kao i svaki navijač kluba pratim događanja u klubu.

Radiosarajevo.ba: Mnogi navode da je Amar Osim i grupa oko njega isforsirala vašu smjenu 2018. godine?

Misimović: Na ovo pitanje do sada sam nekoliko puta odgovorio, ali ponoviću još jednom - upravljačka i nadzorna struktura kluba čiji sam bio dio, je skup obrazovanih i posvećenih ljudi koji su u poslovne procese FK Željezničar na 100% volonterskoj osnovi implementirali najbolje prakse. To nije jednostavan posao. Vođenje kluba je složen posao koji zahtjeva potpunu posvećenost i kompetenciju. Generalno, jako je zahtjevno baviti se klubom u dužem vremenskom periodu i pri tome se kontinuirano suočavati sa fabrikovanim turbulencijama i interesnim grupama. Tako je u septembru 2018. godine bilo kristalno jasno da postojeća struktura treba prestati sa djelovanjem u klubu. Razlog zašto smo ipak ostali do kraja godine je što smo željeli sačuvati pozitivan finansijski rezultat kluba i obezbijediti finansiranje krova istočne tribine. I ovom prilikom se zahvaljujem svim tim dragim ljudima koji su ispoštovali moju molbu da seriozno završimo svoje djelovanje u klubu na način da smo obezbijedili pozitivno poslovanje i zatvorili fin.konstrukciju za krov istočne tribine.

Međutim, referirajući se na vaše pitanje, to ne znači da ta grupa ljudi okupljena oko gospodina Osima nije bila zainteresovana za preuzimanje poslovanja kluba po svaku cijenu i pri tome ne birajući sredstva.

Iz tadašnje, a i iz sadašnje perspektive, ti događaji bili su jako štetni za klub.

Uvjeren sam da se više nikada neće ponoviti takav scenarij.

Tenzija između Osima i mene nisu bile moguće

Radiosarajevo.ba: Navodno se radilo o nezakonitim transferima preko privatnih računa, koje je dovelo do daljnjih tenzija između Amara Osima i Vas?

Misimović: Bilo kakve tenzije između mene i gospodina Osima nisu bile moguće, jer nismo nikada direktno sarađivali.

Upravljačka i nadzorna struktura za period 2016-2018. godina je nakon završetka mandata elaborirala cijelo poslovanje kluba za period za koji je bila odgovorna, ali i za obaveze koje su nastale u ranijim periodima, a prispjele su na naplatu u našem mandatu. Taj ozbiljan dokument dostavljen je skupštini kluba i bio je dostupan svakom članu skupštine i svim zainteresiranim.

Poslovni događaj na koji se vjerovatno referirate također je objašnjen u dokumentu na način da smo citirali sudsku presudu Općinskog suda u Sarajevu broj:65 0 P 191802 11 P od 18.01.2013.godine koju je zaprimio FK Željezničar, a odnosi se na ugovor o poslovnoj saradnji od 08.02.2007.godine.

Radiosarajevo.ba: Spominje se da klub, odmah nakon vašeg odlaska, svjesno nije uložio žalbu na sudski proces i da su eventualna potraživanja zastarila?

Misimović: Šta je sve urađeno i šta moguće nije urađeno može više podataka dati sadašnja struktura kluba.

Međutim, ono sto pouzdano znamo je da je propušteno izjavljivanje prigovora na rješenje o izvršenju broj 65 0 728916 18 I od 21.10.2018. godine kojim je klub kao izvršenik obavezan gospodinu Osimu kao tražitelju izvršenja isplatiti iznos od 128.000.00 KM.

FK Željezničar je 19. 12. 2018. godine odmah nakon zaprimanja gore navedenog rješenja o izvršenju angažovao zajedničku advokatsku kancelariju za pravnu pomoć i sačinjavanje prigovora na rješenje o izvršenju.

Međutim izjavljivanje prigovora je propušteno nakon našeg odlaska. Zajedničkoj advokatskoj kancelariji nije data punomoć od strane kluba.

O ovome događaju 03. 01. 2019. godine informisan je NO kluba i članovi skupštine.

Radiosarajevo.ba: Jednom prilikom ste konstatovali da je Udruženje građana loš model upravljanja i da možete zaštiti sve poslovne procese u klubu, osim rezultata. Šta ste pod tim mislili?

Misimović: Klub treba i mora imati titulara svojine da bi se potpuno kontrolisalo poslovanje i po dubini i po širini.

Klub ima više potencijala nego poteškoća

Radiosarajevo.ba: Željezničar je jučer izašao sa saopštenjem za javnost. Navodi se teška situacija, klubu prijeti nelikvidnost, pa i stečaj, spominju se odgovorni, ali se na navode konkretna imena. Vaš komentar?

Misimović: Situacija u klubu je složena. Međutim i u takvim okolnostima ukupna imovina kluba značajno premašuje iznos dugovanja. Tu prije svega mislim na nekretnine. Postoji i značajna imovina koju nosi brend FK Željezničar koju je lako izračunati.

Postoji i navijačka kohezija koja bar do današnjih dana nije zabilježena na ovim prostorima.

Kada sve naprijed pobrojano sagledamo, klub ima više potencijala nego poteškoća. To je po meni vodilja za klub.

E sada, ako mi dopustite da progovorim iz pozicije navijača onda sebi i svim navijačima postavljam pitanje šta nam je alternativa i kako i hipotetički možemo zamisliti naše bitisanje bez kluba, uz kojeg smo rasli i starili.

Alternativa ne postoji. Mora se djelovati sada i odmah.

Olakšavajuća okolnost je da u ovom momentu u klubu djeluje dovoljan broj časnih, obrazovanih i posvećenih ljudi koje treba konkretno podržati. Klubu predstoji ciklus od 5 izazovnih godina.

U međuvremenu se mora izaći sa tačnim finansijskim statusom kluba, mogućoj šteti i načinu nadoknade štete od onih koji su je prouzrokovali.

Nužno bi bilo znati koliko klub duguje po osnovu poreza i doprinosa, po osnovu pozajmica, koliki je dug prema uposlenicima,dobavljačima i bankama.

Važno pitanje je i koji je dio imovine pod hipotekom.

Naravno da trebamo znati i koliko klub potražuje i koliko može potraživati po osnovu raznih vidova obeštećenja.

Također je važno znati koliko novca klub može generisati do kraja polusezone, a koji dio novca neće moći obezbijediti.

Sve su ovo jako važni podaci koji pokazuju stvarno stanje i koji su baza za kreiranje platforme koja će okupiti dovoljan broj poduzetnika kojima treba obezbjediti razlog za ulaganje.

Klubu treba ulagač ili ulagači, ali klubu treba i alternativa da se sam može izboriti za održivo poslovanje.

Obično se postavlja pitanje kako može iz sadašnje perspektive održivo poslovati. Odgovor je jednostavan.

Klub ima četiri stuba i svaki može biti u iznimno kratkom roku profitna jedinica. Mogu se izračunati konkretni efekti čak i do kraja ove godine. To su:

- Administracija

- Infrastruktura

- Omladinski pogon

- Seniorski tim.

Svaki od pobrojanih stubova može i mora odmah početi generisati novac. Istovremeno sa svim povjeriocima treba planski i intenzivno razgovarati uključujuci i poresku upravu.

To je moguće jer je klub to već radio na početku naših mandata. Ultimativno se mora mobilisati dovoljan broj obrazovanih i kompetentnih ljudi koji će svojim znanjem doprinijeti ozdravljenju kluba.

Ono što se po mom sudu može odmah uraditi jeste zaokruživanje profesionalne administracije koja će zaraditi svoja lična primanja i kao kičma funkcionisanja kluba obezbijediti dodatne prilive klubu.

Upravni odbor trebaju sačinjavati lobisti, nadzor štiti zakonitost poslovanja, a administacija je trajna kategorija koja kreira i koristi poslovne prilike.

Preporučio bih također da klub čim prije- „juče“- sam podnese zahtjev nadležnoj opštini za izdavanje urbanističke saglasnosti i građevinske dozvole kako bi na svom vlastitom prostoru izgradio nekretnine koje su garant dugoročne održivosti kluba.

U ovoj situaciji brzog djelovanja spas za klub je staviti na sto potencijale, prilike i konkretne projekte.

Klub mora opstati i proći ovo razdoblje sa ili bez ulagača. Ali klub mora imati čistu poslovnu sliku , čuvare klupske blagajne i biti garancija svakom sponzoru i ulagaču da je njihov novac siguran.

Osim toga klub će prije ili poslije biti dioničko društvo.

Moguće je da je ovo najbrži način kako klub može doći do svježeg novca i ulaganja. Ta ulaganja je moguće transformisati u dionice kada formalno pravno bude moguće.

Svaki navijač ili svaki poslovni čovjek u svom kapacitetu može biti ulagač što i jeste na liniji filozofije FK Željezničar.

Radiosarajevo.ba: Kolika je bila visina investicija u icrastrukturu za vrijeme dok ste Vi vodili klub?

Misimović: U periodu 2016-2018 godina ulaganja u infrastrukturu iznosila su približno 6.400.000,00 KM. Tako da je stanje imovine kluba na kraju 2018. godine iznosilo 26.000.000,00 KM.

Samo u 2018. godini ulaganja u infrastrukturu su iznosila 3.370.199,08 KM.

Također, na ime izlaznih transfera klub je za period 2016-2018.godina inkasirao 1.630.000,00 eura.

Radiosarajevo.ba: FK Željezničar ima potencijalne (nepravosnažne) obaveze prema Poreznoj upravi FBiH, dobavljačima i drugim licima. Iznos se procjenjuje na cca. 3.000.000 KM. Možete li nam možete pojasniti, ako znate, da li se slučajno radi o potencijalno novih tri miliona KM?

Misimović: Uvjeren sam da sadašnje strukture kluba raspolažu tačnim podacima i da će se u narednom periodu izaći sa tom informacijom.

Što se tiče duga prema poreskoj upravi, značajan iznos je naslijeđen.

Za period 2003-2012.godina taj dug sa zateznim kamatama iznosi 2.520.636,03 KM.

Za period od 01. 01. 2009. godine do 11. 02. 2015. godine dug sa zateznim kamatama iznosi 2.223.372,00 KM. Na ovaj iznos upućena je žalba drugostepenom organu.

U junu 2016. godine poreska uprava je utvrdila novi poreski dug u iznosu od 176.283,00 KM koji se odnosi na period od 2003. do 2014. godine.

Radiosarajevo.ba: Kakav vam se čini trenutno igrački kadar, kakva je budućnost Željezničara?

Miismović: Moj komentar kao navijača ne bi bio relevantan.

Radiosarajevo.ba: Vaše mišljenje o prošlom treneru Tomislavu Ivkoviću. Da li je napravio maksimum u datim okolnostima?

Misimović: Iz perspektive navijača možda i jeste bio maksimum koji je mogao uraditi.

Vođenje kluba složen posao

Radiosarajevo.ba: Gdje su čelnici kluba nakon Vašeg odlaska 2018. godine najviše griješili? Prema finanijskom izvještaju odmah nakon Vašeg napuštanja kluba, plavi voz je krenuo prema ambisu?

Misimović: Vođenje kluba je kao što sam već napomenuo složen posao.

Tu se suočavate i sa sezonalnšću i sa periodima koji su pasivni, a sve jako utiče na dnevnu likvidnost. Pritisak na poslovanje i takmičarski rezultat je velik. To su sve činjenice koje treba uobziriti.

Iz moje perspektive razumijem da možete dugovati dobavljačima i sa njima postizati određene aranžmane. Moguće je i uposlenicima dugovati.

Ali ono što se po mom sudu nije smjelo dogoditi jeste dugovanje po osnovu poreza i doprinosa.

Radiosarajevo.ba: Mnogi navijači, pa i legende kluba, bi bili sretni da ponovo preuzmete Željezničar u ovim kritičnim momentima. Da li postoji šansa i šta bi bio Vaš uslov?

Misimović: Niko ne može postavljati uslove FK Željezničar.

Klub treba novu energiju.

Ja se mogu, hipotetički, u nekom budućem vremenu pojaviti kao dioničar ili kao većinski dioničar.