Željezničar je na današnji dan prije 98 godina počeo pisati historiju

Željezničar danas slavi svoj 98. rođendan. Priča s Grbavice krenula je na današnji dan, 17. septembra 1921. godine, kada su Plavi odigrali svoju prvu utakmicu u historiji.

Bilo je to protiv SAŠK Napretka, koji je tada slovio za jedan od najboljih klubova na teritoriju Bosne i Hercegovine.

Pripremio: Almir Sokolović

Ideju o osnivanju Željezničara pokrenuo je tada mladi željeznički radnik Dimitrije Dimitrijević. Ljubitelj nogometa koji je rođen i odrastao u centru Sarajeva na Mejtašu, u Čekaluši, još godinu prije, 1920. godine, svom kolegi i prijatelju mašinovođi Ludvigu Lepleu, predložio je osnivanje nogometnog kluba.

Uskoro je formiran incijativni odbor, a Dimitrijeviću i Lepleu, se na početku odmah priklučio Stjepan Katalinić.

Uskoro je formirana i uprava kluba, na čijem čelu se našao diplomirani inžinjer građevinarstva Hinko Tegzeš, Austrijanac po rođenju, Mađar po narodnosti.

U osnivanju svog kluba veliki doprinos dali su svi radnici Željeznica: kupljena je lopta, prva sportska oprema, treniralo se na vojnom vježbalištu Egzercir, izrađena su i obilježja kluba, a djevojke igrača su na majicama izvezle lokomotivu – prvi grb kluba.

Uz dosta problema sa tadašnjim vlastima, Plavi su primljeni u Podsavez dva dana kasnije nakon što je odigrana prijateljska utakmica sa SAŠK-om, 19. septembra 1921. godine.

U toj prvoj utakmici Željo je izgubio 1:5, a strijelac jedinog gola za Plave bio je upravo Dimitrijević.

Nakon toga ispisana je Plava historija. U prvoj zvaničnoj utakmici Željezničar je osvojio bod protv Šparte odigravši 1:1.

Na prvom gostovanju 16. oktobra 1921. godine, Plavi su slavili pobjedu nad ekipom Krivaje, sa 3:2.

Najuvjerljivija ligaška pobjeda je ostvarena 23. marta 1925. kada je Željezničar pobijedio Barkohba sa 18:0.  Od rezultata iz novije historije, izdvajamo i najuvjerljivijau pobjedu u Premijer ligi BiH i trijumf nad Leotarom od 8:0,  28. august 2010. godine. 

Krajem šezdesetih godina prošlog stoljeća na mjesto trenera Željezničara dolazi Milan Ribar, jedan od najtrofejnijih trenera u bogatoj historiji velikana s Grbavice. Pod njegovim kormilom Plavi su 1972. godine pokorili Jugoslaviju i sa tada rekordnim brojem bodova osvojili titulu prvaka.

Plavi su najčešće u to vrijeme igrali u sastavu: Janjuš, Kojović, Bećirspahić, Bratić, Katalinski, Hadžiabdić, Jelušić, Janković, Bukal, Sprečo i Deraković.

Mnogi su ih zvali „Tim dinamit“ i smatrali kako su i prije 1972. trebali osvojiti titulu.

Slobodan Janjuš, koji je bio jedan od najboljih golmana u to vrijeme, trenutno živi u Sjedinjenim Američkim Državama i redovno dolazi na Grbavicu i putem društvenim mreža aktivno i danas prati dešavanja u svom najdražem klubu. 

Najuvjerljiviji poraz u bh. ligaškim takmičenjima je upisao protiv Zmaja od Bosne, koji je sa 9:1 nadigrao Želju 4. novembar 1995, a identičnim rezultatom završen je i susret protiv Dinamo Zagreb, 29. septembar 1946. Ta dva susreta su najcrnji dan u klupskoj historiji. 

Po broju odigranih susreta najviše nastupa u klupskoj hirostoji odigrao je Brane Jelušić (650), koji je i danas navijački aktivan i često se može vidjeti na Grbavici. Jelušić je nakon završetka karijere, zanimljivo, jedno vrijeme trenirao upravo SAŠK Napredak, gdje je ostvario kao trener sjajne rezultate i ekipu iz nižeg ranga uveo u drugoligaško društvo.

Iz bogate Željine historije izdvojimo i Josipa Bukala. Odigrao je 464 utakmice u kojim je postigao 127 golova. Debitovao je protiv Vojvodine 1963., a najbolji strijelac kluba je bio u sezoni 1971/1972. Te sezone je sa 14 golova pomogao Željezničaru da osvoji titulu prvaka Jugoslavije.

Najtrofejniji trener kluba je Osimov sin, Amar Osim. Titule prvaka je osvajao 2001, 2002, 2010, 2012. i 2013. godine.

Dom Željezničara je na stadionu Grbavica. Plavi su nastupali na vojnom terenu Egzercir, potom su 1932. godine igrali na igralištu na Pofalićima, a nakon toga su prešli na igralište 6. april na Marijin-Dvoru, da bi 1953. godine konačno zaigrali na novoizgrađenoj Grbavici, koja je i danas Željin dom.

Prvu utakmicu su Plavi na novom stadionu odigrali 13. septembra 1953. godine, kada su sa 4:1 pobijedili Šibenik.

Grbavica je u nekoliko navrata doživjela rekonstrukcije. U više navrata je mijenjala izgled. Prvi put 2004. godine kojom su sanirana oštećenja nastala tokom agresije na BiH. Europski izgled Grbavica je dobila dolaskom na čelo predsjednika Senada Misimovića. Danas je bez dileme najljepših stadion u Bosni i Hercegovini i jedan od ljepših u regionu.

Podsjetimo, Željezničar je jedini klub iz BiH koji je igrao polufinale Kupa UEFA. Sve se to desilo 1985. godine kada je Željezničar nakon dva susreta nesretno eliminisao Videoton, koji je otišao na megdan italijanskom Interu.

Iz bogate historije izdvojimo i finale play-offa za prvaka BiH između Željezničara i Sarajeva. Plavi su slavili golom Hadisa Zubanovića u 90. minuti susreta.

Utakmica je odigrana 5. juna 1998. na Koševu pred 40.000 gledalaca. U odličnom ambijentu nogometaši obje ekipe su pružili jako dobru predstavu, a za veliko slavlje Plavih navijača pobrinuo se Zubanović.

U 90. minuti susreta Željezničar je izveo kontranapad preko Pehlivanovića i Šopovića, a za realizaciju se pobrinuo Hadis Zubanović, miljenik svih navijača Željezničara.

Tim pogotkom Plavi su osvojili prvu poslijeratnu titulu pod nadzorom UEFA-e, a navijači Željezničara svake godine 5. juni obilježavaju kao “Zubandan”.

Najbolji strijelac u jednoj sezoni je Dželaludin Muharemović. On je igrao u novijoj generaciji Plavih i u sezoni 2000/2001. postigao je rekordan 31 gol.

Na kraju izdvojimo, i popularne navijače Željezničara - Manijake (The Maniacs), koji su 1987. godine dobili ime.

Od 1921. do danas, lokomotiva nezaustavljivo ide već više od devet decenija. Po broju trofeja najuspješniji su klub u Bosni i Hercegovini. Šest puta su bili prvaci BiH, a isto toliku puta su osvojili i Kup naše zemlje. Tri puta su osvajali Super kup naše zemlje, a jedanput su bili prvaci Jugoslavije.