Nashtifan: Vjetrenjače stare hiljadu godina i danas rade u Iranu
Etebari je posvetio svoj život čuvanju historijskih vjetrenjača koje i danas rade.
No, on ne zna koliko će dugo živjeti, dok mladi i nisu pretjerano zainteresirani da se posvete ovoj tradiciji. Bez njegove brige, vjetrenjače koje su smjestile ovo mjesto na turističku mapu, mogle bi prestati raditi.
“Čisti zrak tjera vjetrenjače da se okreću, zrak zbog kojeg svi dišemo", kaže Etebari.
Napravljene od prirodne gline, slame, drveta... vjetrenjače melju zrna u brašno skoro hiljadu godina. Vertikalna osa slična je kao u onim vjetrenjačama izumljenim blizu 500 godine nove ere.
Svaka vjetrenjača sastoji se od osam komora, a u svakoj komori je šest oštrica. Jak vjetar ulazi u komore i pokreće oštrice, koje melju zrna. Strukture su visoke skoro 20 metara.
Ova regija poznata je po jakim vjetrovima, pa je naziv Nashtifan nastao od riječi koje znače "jake oluje".
Vjetrenjače su 2002. godine prepoznate kao nacionalno naslijeđe, no njihova budućnost je nesigurna. Etebari i dalje ne zna ko će se brinuti o vjetrenjačama kada njega ne bude. A danas postoje i lakši načini za mljevenje zrna, piše National Geographic.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.