Vatikanska biblioteka: Zavirite u unutrašnjost riznice znanja stare više od 500 godina

Vatikanska apostolska biblioteka, jedna od najstarijih biblioteka na svijetu s historijom dugom više od 500 godina, značajan je resurs za istraživače s više od 80.000 rukopisa, više od 300.000 kovanica i medalja, približno 150.000 vizualnih djela i dva miliona štampanih drevnih i modernih knjiga.

Smještena u Vatikanu, jednoj od najmanjih država na svijetu, i u kojoj se nalaze hiljade djela iz mnogih kultura, Vatikanska apostolska biblioteka otvorila je svoja vrata članovima Udruženja stranih medija u Rimu.

Iako su pape tog vremena pokušavale da ožive biblioteku, mnoga djela izgubljena zbog procesa poput prenosa papstva u centre izvan Rima.

Osnovana 1475. godine dekretom pape Siksta IV, ova biblioteka, danas poznata kao Vatikanska apostolska biblioteka, sadrži važna djela iz mnogih različitih oblasti i jezika, uključujući ne samo religiju već i historiju, pravo, filozofiju, nauku, teologiju i književnost.

S ukupnom dužinom polica od 50 kilometara, biblioteka sadrži značajno kulturno naslijeđe koje se sastoji od 80.000 rukopisa, 8.300 inkunabela, 150.000 poštanskih maraka i grafičkih djela, 150.000 fotografija, dva miliona štampanih knjiga, i antičkih i modernih, kao i više od 300.000 kovanica i medaljona.

Biblioteka također sadrži predmete vezane za Tursku i Osmansko carstvo, koji odražavaju političke i kulturne odnose koji su se razvijali kroz historiju.

Karta Nila Derviša Mehmeda Zillija, poznatog i kao Evlija Čelebi, poznatog putnika iz 17. stoljeća, ističe se kao jedno od djela koje biblioteka čuva više od 200 godina. Nedavno restaurirana karta Nila nedavno je izložena na Bijenalu islamske umjetnosti u Džedi, Saudijska Arabija.

Otac Mauro Mantovani, direktor Vatikanske apostolske biblioteke, rekao je novinaru Anadolu u Sikstinskoj dvorani biblioteke, koja sadrži historijske freske: "Vatikanska apostolska biblioteka čuva, sakuplja, a zatim stavlja na raspolaganje ogromno i značajno naslijeđe. Ovo naslijeđe je formirano stoljećima."

Mantovani je objasnio da biblioteka također daje prioritet digitalizaciji kao neophodnosti današnjice, rekavši: "Postoji otprilike 80.000 rukopisa, od kojih je otprilike 30.000 digitalizirano i stoga je dostupno svima putem vizualnih prikaza na web stranici." 

U vezi s poznatom Kartom Nila u Vatikanskoj biblioteci, Mantovani je rekao: "Karta Nila je jedan od najzanimljivijih dokumenata. Nedavno je restaurirana i izložena na izložbi održanoj na Bijenalu u Džedi u Saudijskoj Arabiji."

Mantovani je, objašnjavajući da su Vatikanska apostolska biblioteka i Vatikanski apostolski arhiv dvije sestrinske institucije, rekao: "Oni imaju za cilj da naučnicima pruže dokumente pogodne za njihova istraživanja. Stoga znamo da ovdje postoji bogatstvo materijala, kako iz prethodno proučavanih dokumenata, tako i onih koji se odnose na turski jezik, u kontekstu drevnih jezika".

Mantovani je, navodeći da prema Vatikanskom ustavu biblioteka ima dužnost da sačuva ovo veliko naslijeđe i da ga predstavi i promovira svima koji traže istinu, rekao: "Stoga postoji i dimenzija otvaranja, jer se kroz proučavanje i istraživanje mogu okupiti ne samo ljudi, već i različite kulturne i vjerske tradicije. Čak i istraživači iz zemalja koje se suočavaju s teškim okolnostima ili sukobima mogu se zbližiti jedni s drugima tokom istraživačkog procesa i ponekad izgraditi mostove između sebe.