U jednu garažu stala je skoro cijela jedna epoha - nekadašnja Jugoslavija

Anadolija

Iza limenih vrata jedne garaže u novosadskom naselju Liman, smještena je ostavština, artefakti jedne epohe kada je Jugoslavija postojala kao država.

Svaki jugonostalgičar, ali i oni koji su rođeni u sada već bivšoj državi u tom prostoru pronaći će nešto što će im osvježiti sjećanje i podsjetiti ih na jedno vrijeme.

Ova vrata se ne otvaraju često, ali večeras, u Noći muzeja, riznica sjećanja na bivšoj Jugoslaviji bit će dostupna svim znatiželjnicima. 

"Ovo je prostor Udruženja "Istorijski muzej Jugoslavije“. Udruženje je osnovano pre dve godine i mi baštinimo predmete koji su proizvedeni i bili u upotrebi u vreme postojanja Kraljevine Jugoslavije i socijalističke Jugoslavije. Sada muzej broji više od 3.000 eksponata iz različitih oblasti života i rada, od kojih je deo prikazan ovde, dok se ostatak, zbog manjka prostora, nalazi u drugom depou koji za sada nije vidljiv. Ipak, trudimo se da obezbedimo jedan veći prostor, gde će svi eksponati biti jedni do drugih i gde će izložba dobiti jednu novu dimenziju", rekao je Zoran Janković, osnivač udruženja i kustos ovog neobičnog muzeja.

Predmeti sa Titovog "Galeba"

U aktivnom dijelu muzeja, koji je dostupan posjetiocima, nalazi se oko 1.000 eksponata. 

"Trudio sam se da sakupim predmete iz više oblasti života i rada u Jugoslaviji, u raznim periodima njenog postojanja. Ovdje možemo da pronađemo predmete vezane za industrijsku ambalažu, željeznicu, poštu, izdavaštvo, automobilizam, bankarstvo i ostalo", navodi Janković. 

Od djetinjstva je Zoran imao sklonost ka sakupljanju različitih predmeta. Najprije, to su bile dječije igračke, nešto kasnije vina i arhivska građa, da bi kasnije sve to preraslo u ovo što će posjetioci Noći muzeja drugu godinu zaredom moći da vide u jednoj od limanskih garaža.

Za sakupljanje predmeta iz perioda Jugoslavije odlučio se, kako priznaje, iz nostalgije, ali navodi da već duže vrijeme izučava fenomen ambalaže, koji je jedan od fenomena ljudske civilizacije. Kako pojašnjava, kroz ambalažu može da se sazna o društvu u kom je nastala, njenom autoru pa čak i društvenim odnosima. 

Janković navodi da do eksponata dolazi na različite načine, od podruma i tavana do interneta, a dobar dio je i nasledio iz porodice. Na konstataciju da je malo atipično da se ovako vrijedna i bogata postavka nalazi u garaži, Zoran odgovara da se nada da će u bližoj budućnosti obezbijediti jedan prostor gdje će svi eksponati moći da budu izloženi jedni do drugih, gdje će moći da se prati priča od početka stvaranja Jugoslavije do njenog kraja. 

"Cilj postavke jeste da prikaže prosečnom posetiocu način života običnih ljudi u kraljevini i socijalističkoj Jugoslaviji kroz eksponate koji vidite ovde. To su eksponati koji su nekada bili prisutni u gotovo svakom domaćinstvu. Međutim, protokom vremena, oni su se polako povlačili. Neki su uništeni, dok su drugi nestali ili su sada retkost. Upravo je ovo mesto gde smo mi njih prikazali i budimo neke lepe emocije i sećanja. To su veoma zanimljive reakcije i često bude emotivno, pogotovo za Noć muzeja kada se ovde skupi više stotina ljudi", pojašnjava Zoran Janković. 

Među biserima ove izložbe nalaze se i predmeti sa Titovog broda "Galeb" i primjerci pune ambalaže iz socijalističkog perioda. Tu su i elanove skije, prva poslijeratna serija, ali i reklama za čuveni skijaški bend na kojoj su mladi Bojan Križaj i svjetski šampion Ingemar Stenmark koji je sa elanovim skijama pokorio mnoge ski staze. 

 Od grba do oldtajmera

Kao prateća izložba, tu je i postavka oldtajmera, izuzetno očuvanih četvorotočkaša iz perioda SFRJ, među kojima je i Zoranov "fićo" koji je održavan tako da izgleda kao da je upravo izašao iz fabrike automobila i sa kojim je prokrstario mnoge zemlje na kojima učestvuje na izložbama starovremenskih vozila. 

Gdje god da vam se pogled zadrži, naći ćete nešto što će vam privući pažnju, pogotovo ako vas sjećanje služi na vremena SFRJ ili onih ranijih Jugoslavija. Naravno, bez Titove slike ova postavka nije mogla, a velika uramljena slika maršala Jugoslavije spasena je sa đubrišta.

U kolekciji koja čuva uspomenu na jednu veliku zemlju nalaze se i dva grba Jugoslavije, onaj prvi sa pet buktinja koji je usvojen u Jajcu na II zasjedanju AVNOJ-a 29. novembra 1943. godine, a koji je simbolizovao bratstvo i jedinstvo pet naroda, ali i onaj potonji sa šest buktinja koju je dobila Bosna i Hercegovina, i koji je bio aktuelan do tragičnog raspada Jugoslavije. 

"Ovo nije muzej ideologije već lepih uspomena, sećanja i priča. Muzej u kome svako nađe nas to interesantno za sebe bez obzira kojoj generaciji pripada", zaključuje Zoran Janković. 

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije

Podijeli članak