Boris Trogrančić otkrio čaroliju Blidinja: "Neke pejzaže ne fotografišemo, već osjećamo"
Poznati fotograf Boris Trogrančić je imao priliku posjetiti i nekoliko dana boraviti na jezeru Blidinje.
Blidinje jezero je najveće planinsko jezero u Bosni i Hercegovini, smješteno u srcu Parka prirode Blidinje između planina Čvrsnice i Vrana.
Postoje mjesta kojima se čovjek uvijek vraća, ne zato da bi ponovio isti kadar, već zbog osjećaja koji svaki put iznova pronađe. Za fotografa je Blidinje upravo jedno od takvih mjesta, visoravan na kojoj se jezero pretvara u ogledalo, dok Čvrsnica i Vran planina stvaraju gotovo nestvarnu planinsku kulisu.
Teška nesreća na autoputu kod Kaknja: Dvije osobe povrijeđene, saobraćaj otežan
Na nadmorskoj visini od 1.185 metara, Blidinjsko jezero smješteno je između velikih dinarskih masiva i predstavlja jedno od najprepoznatljivijih prirodnih obilježja Parka prirode Blidinje. Nastalo djelovanjem ledenjaka, jezero kroz godišnja doba neprestano mijenja izgled, boje i atmosferu, od dubokih safirnih tonova do nježnih tirkiznih nijansi.
No, Blidinje nije samo prizor za fotografiju. Ovo područje krije izuzetno bogat biljni i životinjski svijet. Na prostoru Blidinja raste više od 1.500 biljnih vrsta, među kojima je i veliki broj endemskih. Posebno mjesto zauzima Masna Luka, poznata po jednoj od najznačajnijih prirodnih šuma munike, rijetke vrste bora koja opstaje u surovim planinskim uslovima.
Prostranstva Blidinja dom su brojnim životinjskim vrstama. Nad planinskim stijenama mogu se uočiti grabljivice, dok šume i padine naseljavaju divokoze, jeleni, vukovi i smeđi medvjedi.
Fotografije i film nastali tokom nekoliko sati provedenih na ovoj visoravni bilježe tek jedan od brojnih trenutaka Blidinja. Jer, ovdje se pejzaž ne ponavlja. Svjetlost se mijenja, vjetar pomjera površinu jezera, oblaci mijenjaju siluete planina, a svaki novi pogled donosi drugačiji osjećaj.
Upravo je u tome njegova posebnost, Blidinje nije mjesto koje fotografu daje samo kadar. Daje mu razlog da se ponovo vrati.
Jer neke pejzaže ne fotografišemo da bismo ih sačuvali, već da bismo ponovo osjetili ono zbog čega smo im se vratili.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.