Zub vremena i ljudska nebriga: Jedna od najstarijih škola je kao ruševina

Iako se u njoj više od stoljeća obrazuju generacije djevojčica i dječaka, danas jedva zadovoljava minimum uslova za odvijanje nastave.

Izgrađena je u vrijeme austrougarske vlasti u Bosni i Hercegovini 1912. godine. Zub vremena i posebno ljudska nebriga u proteklih više od 100 godina utjecali su da se pretvori u ruševinu.

Osim što zbog prokišnjavanja krova otpada malter sa plafona učionica, stare stolarije, vlažnog hodnika, zagrijavanja tri učionice primitivnim pećima, koje su se na ovim prostorima koristile prije više od 60 godina, ona nije ni funkcionalna, jer nema salu za fizičko vaspitanje, ni adekvatno riješen mokri čvor, a nije ni ograđena, iako je samo par metara udaljena od magistralnog puta Prijedor - Sanski Most. 

Stvoriti normalne uslove za školovanje 

U školi koju pohađa 57 učenika od prvog do petog razreda osnovne škole, organizovanih u dvije smjene, zaposleno je pet nastavnika i jedna spremačica.                

"Pohađao sam ovu školu, ali i moj otac, kao i moj djed koji je bio njen prvi podvornik. Nova škola se trebala izgraditi 1972. godine, kada je građena i ona u naselju Ćela. Umjesto njene izgradnje, obećaše da će se ona obnoviti, ali ne uradiše ništa", izjavio je za Anadolu Agency Zoran Stupar, žitelj sela Rasavci.

Napomenuo je da je tokom nedavne predizborne kampanje novi gradonačelnik Prijedora Milenko Đaković obećao mještanima da će se, ukoliko se ne pojavi donator, grad pobrinuti za ovu školu i dodao da će vrijeme pokazati da li će ovo obećanje ispuniti.

Mještanka Jelena Bera, čije dijete pohađa ovu školu, kazala je da njihovoj djeci treba obezbjediti znatno bolje uslove od ovih koje im nudi škola.

Pri tom je naglasila da treba pod hitno riješiti najvažnije probleme sa kojim se škola susreće, jer ima znatno više prvačića nego u drugim područnim školama, što nije nebitna stvar. 

"Njima trebaju tri dobre učionice, uređen mokri čvor i kotlovnica. To je jedna malo bolja kuća i nisu potrebna velika sredstva da bi se stvorili normalni uslovi za odvijanje nastave", istakla je ona. 

Navela je da se u Rasavcima grade mnogi objekti, a da je škola na zadnjem mjestu. 

"Gradi se društveni dom u Gornjim Rasavcima i nije da ne treba, ali preča je škola, koju pohađaju i djeca onih koji žive u tom dijelu sela", istakla je ona. 

Članica Savjeta roditelja u školi Jelena Ćorić rekla je da se duži vremenski period bore da djeca dobiju bolje uslove od postojećih i ocjenila da se sadašnja škola nalazi u katastrofalnom stanju. 

"Nadam se da će se neko sjetiti da stvori normalne uslove da se djeca normalno školuju i da imaju u školi što djeca imaju u današnje vrijeme. Slali smo ministarstvu zahtijev i obraćali se direktoru centralne škole da se nešto uradi povodom ove škole, ali se do sada sve završavalo na obećanjima", rekla je Ćorić. 

Njeno dvoje djece pohađa ovu školu, a iduće godine u nju će krenuti i treće dijete. 

Prema njenim riječima, neke od komšija su zbog sadašnjih uslova u školi svoju djecu upisali u neke druge područne ili gradske škole. 

Potraga za donatorima                    

Direktor Osnovne škole Dositej Obradović Stevica Džogazović rekao je da je područna škola u Rasavcima u građevinskom smislu u najlošijem stanju na području Prijedora. 

"Tokom ovogodišnjih septembarskih kiša došlo je do prokišnjavanja objekta i otpadanja maltera. Dio objekta u kojem je došlo do problema ogradili smo da se učenici ne kreću po tom prostoru, a elektroinstalacije na mjestima gdje je došlo do prokišnjavanja isključili smo iz upotrebe, da bi se spriječila havarija", kazao je on i dodao da ga je prijedorska građevinska inspekcija usmeno informisala da objekat ne ugrožava bezbjednost učenika i zaposlenih. 

Podsjetio je da su 2008. godine u školi pojavile zmije i da je hitnom intervencijom resornog ministarstva i postavljanjem novih podova taj problem riješen. 

Školi  je u pomoć pritekla i Agencija za lokalnu demokratiju iz talijanske pokrajine Trentino, koji su postavljanjem filtera za prečišćavanje vode, obezbjedili učenicima pitku vodu. 

"Po nalogu Gradske uprave Zavod za izgradnju grada je izradio projektnu dokumentaciju kompletne sanacije objekta i centralna škola, Grad i Ministarstvo  prosvjete i kulture RS na osnovu nje pokušavaju pronaći donatore koji bi obezbjedili sredstva da se taj posao uradi", kazao je Džogazović, ali je napomenuo da ne zna o kojem iznosu sredstava se radi. 

On je ustvrdio da učenici ove škole ne zaostaju u pogledu nastavnih učila i nastavnog kadra u odnosu na druge područne škole. 

To je potkrijepio podatkom da je jedna učionica opremljena sa 20 laptopa, koji su svakodnevno na raspolaganju učenicima. 

Načelnica Odjeljenja za društvene djelatnosti u Gradskoj upravi Ljiljana Babić je, uz konstataciju da lokalna uprava nema ingerenciju nad osnovnim i srednjim obrazovanjem, kazala da se grad Prijedor nikad nije oglušio o obrazovanje i naglasila da je to vidljivo u  prethodnom periodu. 

"Roditelji  su u maju došli u Odjeljenje, iznijeli svoje zahtijeve i izrazili bojazan za svoju djecu koja pohađaju tu školu. Grad Prijedor je u više navrata kandidovao kod međunarodnih donatora, kao i kod Vlade RS ovaj projekat i još uvijek nismo dobili negativan odgovor, a u ovom trenutku mogu reći da će Grad Prijedor pomoći da li rekonstrukciju sadašnje ili izgradnju nove škole", rekla je Babić. 

Izrazila je nadu da će na osnovu dostavljene projektne dokumentacije Ministarstvo prosvjete i kulture RS u narednom periodu smoći snage da krene u realizaciju ovog projekta. 

Na kraju ćemo parafrazirati izjavu jedne od naših sagovornica i reći da se u Prijedoru protekle dvije decenije dosta gradilo i izgradilo i niko nema ništa protiv toga, ali nam se ipak čini da se među prioritetnim projektima trebala naći adaptacija postojeće škole i to iz dva razloga. 

Ona je jedna od najstarijih obrazovnih ustanova na ovom području, što nije beznačajan podatak, a ako ipak nije moguća njena adaptacija, potrebno je bilo izgraditi novu školu, jer u sadašnjim vremenima, kada se mnoga sela gase, u Rasavcima koji broje 874 stanovnika, ima zavidan broj djece, što može samo da ohrabri.