Zašto propada historijsko blago i bh. nacionalni spomenik Konak?

Služba za zajedničke poslove institucija Bosne i Hercegovine, kao upravitelj graditeljske cjeline Konak, obavlja radove tekućeg investicionog održavanja ovog nacionalnog spomenika Bosne i Hercegovine u Sarajevu u kojem se u ovoj godini planiraju nužne popravke u cilju njegovog očuvanja.

Sanacioni, konzervatorski i restauratorski radovi na obnovi Konaka još ne mogu početi s obzirom na to da ne postoji projektna dokumentacija od ovlaštenog arhitektonskog biroa za izradu projekta zaštite, konzervacije i rehabilitacije nacionalnih spomenika.

Naime, kako su pojasnili iz Službe, problem je nastao 2020. godine kada je raskinut ugovor o izradi projektne dokumentacije zbog toga što odabrani konzorcij za izradu projektne dokumentacije nije izvršio ugovorene obaveze te isteka bankovne garancije, nakon čega je konzorcij podnio tužbu protiv Službe za zajedničke poslove i sudski proces je u toku.

"Zbog toga mi ne možemo pribaviti saglasnosti za radove na obnovi nacionalnog spomenika koje izdaje Federalno ministarstvo prostornog uređenja, te su svi prioritetni radovi trenutno na čekanju", pojašnjavaju iz Službe.

Prioritetni radovi na objektu su prije svega sanacija i ojačanje konstruktivnog sistema i ojačanje nosivosti tla, kao preduslov za sve sljedeće faze, odnosno, instalaterske, interijerske i konzervatorske radove.

U prethodnom periodu urađen je Elaborat o zdravstvenom stanju stabala u parku Konaka, kao preduslov za sanaciju hortikulturnog dobra, za šta je pribavljena saglasnost od Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajeva.

"Naime, uslijed pritiska korijenskog sistema došlo je do pritiska na kameni zid kompleksa prema ulici Konak, što je destabiliziralo geometriju samog zida. Sanacija zida, kao i zamjena oluka na objektu su prioriteti tekućeg održavanja objekta", naglašavaju iz Službe.

Plan je da se nastave aktivnosti na izradi projekta sanacije, restauracije i konzervacije Konaka.

"Pored toga, u domenu tekućeg održavanja planiramo pokrenuti radove na zamjeni horizontalnih i vertikalnih oluka, sanaciju zida i ostalih radova tekućeg održavanja sa pribavljenim saglasnostima od nadležnih institucija, kako bi se objekat sačuvao od daljeg propadanja, a prema raspoloživim i odobrenim financijskim sredstvima. Naš cilj i zadatak je da što prije ovom objektu vratimo stari sjaj i da se ovaj biser našeg kulturnog i arhitektonskog naslijeđa sačuva za buduće generacije", poručili su iz Službe.

Zavod za zaštitu spomenika u sastavu Federalnog ministarstva kulture i sporta pratio je istraživačke radove neophodne za izradu projektne dokumentacije.

"U kontekstu praćenja izrade projektne dokumentacije, Služba za zajedničke poslove institucija BiH tada je formirala stručni tim u kome su, pored predstavnika investitora, bili predstavnici našeg Zavoda, Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH i Federalnog ministarstva prostornog uređenja. Uloga stručnog tima je bila da pored praćenja aktivnosti na izradi tehničke dokumentacije, pruža stručnu pomoć, daje upute, sugestije i eventualne primjedbe", izjavio je direktor Zavoda za zaštitu spomenika Robert Stergar.

Na nivou Federacije BiH, svake godine odvajaju se određena sredstva za zaštitu i prezentaciju nacionalnih spomenika koja se implementiraju putem Transfera za obnovu kulturnog i graditeljskog naslijeđa, a koje provodi Federalno ministarstvo kulture i sporta.

"Javni poziv za odabir programa i projekata koji će se sufinancirati iz ovogodišnjeg budžeta Federacije još uvijek nije raspisan za 2024. godinu", dodao je Stergar. 

S obzirom na to da se sredstva odobrena putem Transfera za naslijeđe dodjeljuju aplikantima (investitor, vlasnik, korisnik, općina, udruženje i sl.), Zavod za zaštitu spomenika ne upravlja sredstvima i samim tim nije u mogućnosti da planira ili odlučuje koje bi intervencije trebalo prioritetno izvoditi.

"Nakon što se riješe trenutni administrativni problemi u vezi obnove Konaka uradit ćemo sve što bude u nadležnosti Zavoda za zaštitu spomenika kako bi napokon ovo historijsko blago sačuvali od njegovog propadanja i doveli ga u adekvatan stadij funkcionalnosti", poručio je Stergar.

Podsjećamo, rezidencija osmanlijskih namjesnika u Bosni izgrađena je 1868. godine u stilu kasnog baroka za stolovanja vezira Topal Šerif Osman-paše. Izgrađen je na temelju prvog dvora (tur. saray; 15. st.) po kojem je grad dobio ime. Nakon austrougarske okupacije BiH, Konak postaje jedan od prvih sarajevskih objekata koje vlasti restauriraju za svoje potrebe.

Ovdje su od 1878. do 1918. godine odsjedali članovi kuće Habsburg, od 1918. do 1941. generali, banovi i župani, a u novoj Jugoslaviji političari iz mnogih zemalja svijeta. Odsjedali su i članovi carske porodice, car Franjo Josip, Franc Ferdinand i Sofija. Nakon Sarajevskog atentata tijela Franca Ferdinanda i Sofije su bila izložena u prostorijama Konaka.

U njemu je bilo sjedište Zemaljske skupštine i Narodne vlade, kao i prvog Medicinskog fakulteta u BiH.

Umjetničke slike koje se nalaze u Konaku nose veliku historijsku, ali i materijalnu vrijednost. One su sastavni dio pokretnog dobra BiH. Autori tih umjetničkih slika su najveća imena likovne umjetnosti u regionu.

Konak je danas u vlasništvu Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Iako je okružena zgradama i zidovima tokom rata pretrpjela je manja oštećenja. S obzirom na to da nikada nije u potpunosti restaurirana rađeni su pojedinačni popravci do 2000. godine, a onda je počela propadati.

Ipak, u Konaku su sve do 2013. godine održavani bitni sastanci, a boravili su tu i ambasadori. Tako je prvi trojni sastanak šefova država Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije održan u ovoj rezidenciji 15. jula 2002. godine.