Zašto je otvaranje Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu bitno za Sarajevo?
Radiosarajevo.ba
Zagrepčani su dobili novu zgradu Muzeja suvremene umjetnosti, a svečano otvorenje planirano je za 11. decembar - rečeno je danas na konferenciji za novinare koju je organizirala fondacija Ars Aevi.
Sarajlije već godinama čekaju da se projekat jednog od najslavnijih arhitekata današnjice, Renza Piana počne realizirati. Naime, on je tokom svoje posjete Sarajevu 1999. godine izrazio namjeru da izradi projekat muzeja moderne umjetnosti, a tada mu je predstavljena lokacija dobijena od Kantona Sarajevo, smještena na Vilsonovom šetalištu, iza Historijskog i Zemaljskog muzeja. Piano je projekat završio 2003. godine, no zbog mora birokratskih problema, ali i nepostojanja istinske volje zvaničnih institucija da dođe do ostvarenja ove inicijative, na označenoj lokaciji radovi još ne počinju.
Štaviše, kolekcija Ars Aevi čiji su osnivači najznačajniji umjetnici današnjice i dalje stoji u depou. Umjetnička djela koja potpisuju Michelangelo Pistoletto, Jannis Kounellis, Joseph Beuys, Braco Dimitrijević, Joseph Kosuth, Edo Numankadić, Jusuf Hadžifejzović, Nebojša Šerić Šoba i mnogi drugi umjetnici - zatvorena su daleko od očiju javnosti.
Možda je i ovo razlog da je "promotivna turneja" novog Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu započela upravo u depou Ars Aevi u Sarajevu- među vrijednim umjetninama koje još uvijek nemaju šansu da dođu do publike.
Direktorica zagrebačkog muzeja Sježana Pintarić prezentirala je novi objekat i niz činjenica koje govore o tome da u zemljama koje posjeduju kulturno poduzetništvo, ovakve ideje mogu da uspiju.
Muzej savremene umjetnosti u Zagrebu osnovan je 1954. godine, a njegov fundus sada obuhvata više od 12.000 djela hrvatskih i inozemnih autora nastalih nakon 1950 godine, među kojima su Dennis Adams, Marina Abramović, Christian Boltanki, Anette Messager, Dalibor Martinis, Sanja Iveković, Mladen Stilinović, Tomislav Gotovac, Josip Vaništa, Dimitrije Bašičević Mangelos, Jan Fabre, Andres Serrano, Oleg Kulik, Katarzyna Kozyra, Deimantas Narkevicius, Goran Trbuljak, Kristina Leko, Željko Kipke, André Cadéré, Joseph Beuys, Sonia Delaunay, IRWIN, Jimmie Durham, On Kawara, Nam June Paik, Rot Dieter, Kurt Schwitters, Chen Zhen...
Troškovi izgradnje muzeja iznosili su 40 miliona Eura, što je uključivalo i otkup zemljišta i uređenje infrastrukture. Troškovi izgradnje zgrade su oko 2000 Eura po kvadratu. Ova sredstva osigurana su ne samo na nivou grada Zagreba, koji je u ranijem periodu bio vlasnik muzeja, već i od strane države. Ova investicija predstavlja najveće ulaganje u kulturu grada Zagreba u posljednjih 120 godina.
Izgradnja Muzeja počela još 2003. godine, mada se u prethodnom tridesetogodišnjem periodu muzej nalazio u neuslovnim prostorima i depoima, među kojima su i dva stana na Gornjem gradu.
Nova zgrada pružit će savršen ugođaj za postojeće zbirke i brojne kolekcije koje su donirane Muzeju.,Rasprostire se na oko 15.000 kvadratnih metara prostora.
Muzej će pored stalnih zbirki organizirati privremene izložbe, a u prvoj godini postojanja treba istaknuti izložbu britanskog konceptualnog tandema Gilbert&George (maj - avgust 2010), te retrospektivu bosanskohdercegovačke umjetnice Danice Dakić (septembar/oktobar 2010).
Na konkurs za zgradu Muzeja bilo je prijavljeno je 85 radova, od kojih je izabran rad zagrebačkog arhitekte Igora Franića. Zgrada je smještena na prostoru Novog Zagreba, što je prouzrokovalo i brojne polemike o tome da li je "gradska spavaonica" zahvalna lokacija za jedan ovakav objekat .
"Za nacionalni identitet ne postoji druga oblast koja je važnija od kulture, a izgradnja zgrade ovog muzeja najvrednija je investicija u kulturi od osamostaljenja Hrvatske", kazala je zamjenica pročelnika za kulturu, obrazovanje i sport Grada Zagreba Željka Udovičić.
Zagrebačke gošće u potpunosti podržavaju što skoriji početak izgradnje sarajevskog muzeja, a dio kolekcije Ars Aevi bit će prikazan i u Zagrebu. Takođe, ovaj Muzej će sarajevskoj kolekciji ustupiti izbor hrvatskih autora.
Enver Hadžiomerspahić, generalni direktor Ars Aevija najavio je da će se povodom decenije postojanja sarajevske kolekcije 19. decembra otvoriti depo za publiku, a djela će se moći pogledati od 12 do 24 sata. Prostorije depoa nalaze se Domu mladih, a adaptirala ih je ekipa sarajevskog arhitekte Amira Vuka.
Na konferenciji za novinare govorio je i novoizabrani dogradonačelnik Sarajeva Miroslav Živanović koji je naglasio da je Grad sa Ars Aevijem ušao u pripreme za početak izgradnje adekvatnog objekta.
Prezentacija zagrebačkog Muzeja bitna je za Sarajevo utoliko što je pokazala čime može rezultirati postojanje odlučne volje na nivou nadležnih institucija.
Šta imaju Sarajlije? Entuzijaste okupljene oko ideje Ars Aevi, zbirku vrijednih umjetnina, projekat vrhunskog arhitekte i utješnu nagradu - most Ars Aevi (takođe projekat Renza Piana) koji nas podsjeća na lokaciju kojom ćemo se i mi, valjda, jednoga dana ponositi.
vesna, radiosarajevo.ba
Sarajlije već godinama čekaju da se projekat jednog od najslavnijih arhitekata današnjice, Renza Piana počne realizirati. Naime, on je tokom svoje posjete Sarajevu 1999. godine izrazio namjeru da izradi projekat muzeja moderne umjetnosti, a tada mu je predstavljena lokacija dobijena od Kantona Sarajevo, smještena na Vilsonovom šetalištu, iza Historijskog i Zemaljskog muzeja. Piano je projekat završio 2003. godine, no zbog mora birokratskih problema, ali i nepostojanja istinske volje zvaničnih institucija da dođe do ostvarenja ove inicijative, na označenoj lokaciji radovi još ne počinju.
Štaviše, kolekcija Ars Aevi čiji su osnivači najznačajniji umjetnici današnjice i dalje stoji u depou. Umjetnička djela koja potpisuju Michelangelo Pistoletto, Jannis Kounellis, Joseph Beuys, Braco Dimitrijević, Joseph Kosuth, Edo Numankadić, Jusuf Hadžifejzović, Nebojša Šerić Šoba i mnogi drugi umjetnici - zatvorena su daleko od očiju javnosti.
Možda je i ovo razlog da je "promotivna turneja" novog Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu započela upravo u depou Ars Aevi u Sarajevu- među vrijednim umjetninama koje još uvijek nemaju šansu da dođu do publike.
Direktorica zagrebačkog muzeja Sježana Pintarić prezentirala je novi objekat i niz činjenica koje govore o tome da u zemljama koje posjeduju kulturno poduzetništvo, ovakve ideje mogu da uspiju.
Muzej savremene umjetnosti u Zagrebu osnovan je 1954. godine, a njegov fundus sada obuhvata više od 12.000 djela hrvatskih i inozemnih autora nastalih nakon 1950 godine, među kojima su Dennis Adams, Marina Abramović, Christian Boltanki, Anette Messager, Dalibor Martinis, Sanja Iveković, Mladen Stilinović, Tomislav Gotovac, Josip Vaništa, Dimitrije Bašičević Mangelos, Jan Fabre, Andres Serrano, Oleg Kulik, Katarzyna Kozyra, Deimantas Narkevicius, Goran Trbuljak, Kristina Leko, Željko Kipke, André Cadéré, Joseph Beuys, Sonia Delaunay, IRWIN, Jimmie Durham, On Kawara, Nam June Paik, Rot Dieter, Kurt Schwitters, Chen Zhen...
Troškovi izgradnje muzeja iznosili su 40 miliona Eura, što je uključivalo i otkup zemljišta i uređenje infrastrukture. Troškovi izgradnje zgrade su oko 2000 Eura po kvadratu. Ova sredstva osigurana su ne samo na nivou grada Zagreba, koji je u ranijem periodu bio vlasnik muzeja, već i od strane države. Ova investicija predstavlja najveće ulaganje u kulturu grada Zagreba u posljednjih 120 godina.
Izgradnja Muzeja počela još 2003. godine, mada se u prethodnom tridesetogodišnjem periodu muzej nalazio u neuslovnim prostorima i depoima, među kojima su i dva stana na Gornjem gradu.
Nova zgrada pružit će savršen ugođaj za postojeće zbirke i brojne kolekcije koje su donirane Muzeju.,Rasprostire se na oko 15.000 kvadratnih metara prostora.
Muzej će pored stalnih zbirki organizirati privremene izložbe, a u prvoj godini postojanja treba istaknuti izložbu britanskog konceptualnog tandema Gilbert&George (maj - avgust 2010), te retrospektivu bosanskohdercegovačke umjetnice Danice Dakić (septembar/oktobar 2010).
Na konkurs za zgradu Muzeja bilo je prijavljeno je 85 radova, od kojih je izabran rad zagrebačkog arhitekte Igora Franića. Zgrada je smještena na prostoru Novog Zagreba, što je prouzrokovalo i brojne polemike o tome da li je "gradska spavaonica" zahvalna lokacija za jedan ovakav objekat .
"Za nacionalni identitet ne postoji druga oblast koja je važnija od kulture, a izgradnja zgrade ovog muzeja najvrednija je investicija u kulturi od osamostaljenja Hrvatske", kazala je zamjenica pročelnika za kulturu, obrazovanje i sport Grada Zagreba Željka Udovičić.
Zagrebačke gošće u potpunosti podržavaju što skoriji početak izgradnje sarajevskog muzeja, a dio kolekcije Ars Aevi bit će prikazan i u Zagrebu. Takođe, ovaj Muzej će sarajevskoj kolekciji ustupiti izbor hrvatskih autora.
Enver Hadžiomerspahić, generalni direktor Ars Aevija najavio je da će se povodom decenije postojanja sarajevske kolekcije 19. decembra otvoriti depo za publiku, a djela će se moći pogledati od 12 do 24 sata. Prostorije depoa nalaze se Domu mladih, a adaptirala ih je ekipa sarajevskog arhitekte Amira Vuka.
Na konferenciji za novinare govorio je i novoizabrani dogradonačelnik Sarajeva Miroslav Živanović koji je naglasio da je Grad sa Ars Aevijem ušao u pripreme za početak izgradnje adekvatnog objekta.
Prezentacija zagrebačkog Muzeja bitna je za Sarajevo utoliko što je pokazala čime može rezultirati postojanje odlučne volje na nivou nadležnih institucija.
Šta imaju Sarajlije? Entuzijaste okupljene oko ideje Ars Aevi, zbirku vrijednih umjetnina, projekat vrhunskog arhitekte i utješnu nagradu - most Ars Aevi (takođe projekat Renza Piana) koji nas podsjeća na lokaciju kojom ćemo se i mi, valjda, jednoga dana ponositi.
vesna, radiosarajevo.ba
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.