Visokotehnološki kriminal u BiH: Kako su (i da li su) zaštićeni političari, poznate osobe i građani?

U svijetu se sve više fokusa stavlja na kriminal visoke tehnologije, dok u Bosni i Hercegovini u ovoj sferi još uvijek nema adekvatnih protekcija. 

Kriminal na ulici još uvijek vodi 'glavnu riječ' širom svijeta, ali sve veći dio nezakonitih radnji vrši se i u sferi visoke tehnologije. 

Tu se prvenstveno misli na internet, specifično na hakerske napade, špijunažu i krađu identiteta. 

Međutim, dobar dio visokotehnološkog kriminala je i u prijetnjama preko društvenih mreža. U bosanskohercegovačkoj javnosti dobro je poznat slučaj Elmedina Konakovića i njegove žene Dalije Hasanbegović Konaković. 

Predsjednik Naroda i Pravde (NiP) i njegova supruga bili su meta velikog broja prijetnji na društvenim mrežama. Nisu jedini. 

Osim političara, prijetnje doživljavaju i poznate osobe, kao i obični građani. Često se u komentarima na portalima, a posebno na društvenim mrežama šalju prijeteće poruke, a niko na to nije imun. 

Također postoji i govor mržnje. Iako je po Zakonu Bosne i Hercegovine govor mržnje sankcionisan, svakodnevno se postavlja stotine komentara koji se definitivno mogu okarakterisati kao govor mržnje i čak podsticanje na nasilje. 

Šta je kazna za to? Za sada, najveća kazna je ban s tog portala ili eventualno blokiranje profila na društvenim mrežama. Kaskati za ostatkom svijeta nije ništa novo za BiH, ali u ovom slučaju, kaskamo i za regionom - još 2006. godine je, na primjer, uspostavljeno Posebno tužilaštvo za visokotehnološki kriminal, pri Višem javnom tužilaštvu u Beogradu. 

U Hrvatskoj također postoji Odjel za visokotehnološki kriminal pri Ministarstvu unutrašnjih poslova ove države. 

Istini za volju, MUP RS-a ima odjeljenje za visokotehnološki kriminalitet, kao i MUP Kantona Sarajevo. Međutim, ovo odjeljenje u MUP-u KS, ako im odete na web stranicu, nema svoj telefon, niti ima svoj e-mail. 

Treba svakako pogledati i zakon. Ovom prilikom, ekipa portala Radiosarajevo.ba kontaktirala je tužilaštva oba entiteta. 

Po Krivičnom zakonu RS-a, član 359., ilegalno je pozivati na mržnju preko društvenih mreža, između ostalih dijelova zakona, a predviđa se kazna od jedne do pet godina zatvora, te dvije do dvanaest ako kao rezultat dođe do nereda ili nasilja. 

Kada smo kontaktirali Tužilaštvo RS-a da saznamo koliko je pokrenuto predmeta po ovom članu Krivičnog zakona u 2022. godini, dobili smo decidan odgovor.

"Obavještavamo Vas da Entitetsko javno tužilaštvo, Posebno odjeljenje za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala u svom radu nije imalo optužnica koje bi se odnosile na visokotehnološki kriminal", rečeno nam je iz ove institucije. 

Teško je povjerovati kako se baš niti jedna osoba u ovom bosanskohercegovačkom entitetu za jednu godinu nije žalila policiji za nešto što je pokriveno baš ovim članom Krivičnog zakona. 

U Federaciji BiH smo dobili detaljan odgovor, uz jednu napomenu. Kako nam je rečeno, trenutno se ne vodi evidencija o prijetnjama s društvenih mreža. 

Time nismo dobili odgovor koliko je pokrenuto predmeta po članu 183. Krivičnog zakona FBiH, koji se odnosi na prijetnje, te po članu 363., koji regulira govor mržnje. 

Ono što smo uspjeli dobiti je statistika po članovima koji se vežu za druge sfere visokotehnološkog kriminala. 

Radi se o: 

• Članu 393. koji reguliše neovlašten pristup, mijenjanje, uništavanje i brisanje kompjuterskih podataka; dvije prijave, za jednu naređeno da se ne pokreće istraga
• Članu 394. koji reguliše krivotvorenje, mijenjanje, uništavanje i brisanje kompjuterskih podataka koji su relevantni za pravni odnos; 30 prijava, 12 istraga u radu trenutno, za jednu naređeno da se ne pokreće istraga
• Članu 395. koji reguliše prevare preko kompjuterskih uređaja; 137 prijava, 49 istraga u radu, za 15 naređeno da se ne pokreće istraga, šest istraga zaustavljeno u toku, 24 podignute optužnice, 25 potvrđenih optužnica, pet zatvorskih kazni, 21 uslovna, tri oslobađajuće presude, dvije uvažene žalbe te pet neriješenih žalbi
• Članu 396. koji reguliše zaustavljanje ili usporavanje rad sistema ili mreže elektronskim uređajima; jedna prijava 
• Članu 397. koji reguliše neuvlašten ulaz u sistem ili mrežu elektronske obrade podataka; 13 prijava, devet aktivnih istraga, za jednu naređeno da se ne pokreće istraga, jedna istraga zaustavljena u toku, dvije podignute optužnice i dvije potvrđene optužnice 

Na kraju, sumacija bi rekla ovo: za cijeli entitet Federacije BiH, u sferi visokotehnološkog kriminala, prošle godine je izdano pet zatvorskih i 21 uslovna kazna. 

Očigledno je da Bosna i Hercegovina tek treba da se uhvati u koštac s visokotehnološkim kriminalom. Treba reći da se očigledno na tome radi i da će to biti jedan proces koji je započet. 

Ipak, vrijedi istaknuti da, dok region ozbiljno shvata prijetnje preko društvenih mreža i pozivanje na mržnju i nasilje, ovaj problem u bosanskohercegovačkom pravosuđu još uvijek nema prioritet.