Dvadeset prešućenih činjenica: Europa je pomogla obnovu Vijećnice - jer je bila Biblioteka!

"Tamo je Vijećnica" kaže, i još nikom pokazuje hrpe knjiga u hodnicima, sklonjene ovdje iz zapaljene gradske biblioteke...
(Semezdin Mehmedinović, "Sarajevo Blues", decembar 1992.)

Na inicijativu bosanskohercegovačkih pisaca i intelektualaca ponovo je snažno aktuelizirana inicijativa da se Nacionalna i univerzitetska biblioteka (NUB) vrati na mjesto odakle su knjige protjerane barbarskim lomačama prije skoro 34 godine.

Ideja je da se ispravljanje ove historijske nepravde desi u povodu 80. godišnjice te institucije, ali i 130. godišnjice izgradnje Vijećnice i 12 godišnjice obnove simbola Grada.

"Ja u Vijećnicu nisam htio da ulazim. Meni je neprihvatljivo bilo to da u Vijećnici, koja je biblioteka, koja je obilježila milenij, nema knjiga. Ja iz prve ruke znam koliko je činjenica spaljene biblioteke značila nešto u svijetu. Ovi naši divljaci su to ispraznili i uselili ove kofol političare, koji su nedorasli stvarnosti, izbacili su knjige iz biblioteke. Grad se nikada nije udostojio da postavi to pitanje. Zašto knjige nisu vraćene?! To je jedan od fakata koji mene sluđuje, dio problema koje imamo ovdje... Ništa ne učimo. Neprestano idemo žmireći...", rekao je ranije Mehmedinović. 

Ovu inicijativu su u međuvremenu emotivnim porukama podržale brojne javne ličnosti, o čemu možete čitati OVDJE.

Kako smo pisali, pokrenuta je i online peticija čiji je cilj vratiti prostor Vijećnice NUB-u, te se pozivaju svi građani da svojim potpisom budu vjetar ovoj plemenitoj ideji. Peticiju su za samo nekoliko dana potpisalo blizu 750 osoba, među kojima su i brojni uglednici iz Bosne i Hercegovine i regije. Peticiju možete potpisati NA OVOM LINKU.  

Zbog važnosti ovog pitanja, ali i brojnih nedoumica u vezi sa statusom Nacionalne i univerzitetske biblioteke i mogućnosti povratka knjiga u prostore iz kojeg su protjerane, portal Radiosarajevo.ba podsjeća na neke od najvažnijih činjenica: 

• Narodna biblioteka federalne Republike Bosne i Hercegovine osnovana je 28. maja 1945. godine odlukom Ministarstva prosvjete Bosne i Hercegovine, neposredno poslije oslobođenja Sarajeva u aprilu iste godine. Uredba o njezinom osnivanju objavljena je u službenom listu 31. oktobra 1945. godine, a potpisao ju ministar prosvjete Ante Babić;
• Krajem 1945. godine smještena je u Franjevački samostan na Bistriku, a dvije godine kasnije u prostorije Zemaljskog muzeja BiH;
• Svjesne važnosti ove institucije, tadašnje vlasti su 1951. godine ondašnjoj Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci dodjeljuju prostor Gradske vijećnice. Time ovaj monumentalni objekt postaje njezin trajni simbol i prepoznatljivo obilježje;
• Godine 1979. godine izrađen je idejni projekt Narodne i univerzitetske biblioteke po projektu Ivana Štrausa, koja je trebala biti smještena u ulici Vrbanja, ali navedeni projekt nikada nije bio realiziran;
• Nakon što su snage tzv. Vojske Republike Srpke namjerno granatirale i spalile Vijećnicu u augustu 1992. godine, uništeno je gotovo 90% fonda biblioteke, a vijest o ovom kulturocidu obišla je svijet, podsjećajući na fašističko spaljivanje "nepodobnih" knjiga;
• Tokom 1994. godine UNESCO je donio rezoluciju kojom se pozivaju sve institucije da pomognu obnovu Biblioteke bilo knjigama, bilo na neki drugi način. Ovo govori o svjesnosti međunarodne javnosti o značaju ove Biblioteke iz sarajevske Vijećnice;
• U zgarištu Narodne i univerzitetske biblioteke u decembru 1995. otvorena tradicionalna 34. međunarodna književna manifestacija Sarajevski dani poezije.
  "Jeste li čuli stihove jučer? Obavili su cijeli grad. Krenuli iz Vijećnice, digli se visoko, pali po gradu. I otišli dalje u svijet", pisalo je Oslobođenje tog vremena;
• Do 1997. godine Biblioteka je bila privremeno smještena na dvije potpuno neuslovne lokacije;
• Vlada Republike BiH dodijelila je svojom Odlukom br. 162/96 od 27.08.1996. godine pravo na korištenje i upravljanje objektom Vijećnice Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci Bosne i Hercegovine;
• Od 1997. NUBBiH djeluje u Kampusu Univerziteta u Sarajevu, na osnovu 30. godišnjeg ugovora;
• Vijećnica je 2006. godine proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine;
• Evropski donatori pomagali su obnovu Vijećnice prvenstveno kao simbola biblioteke, kulture i pamćenja Sarajeva. Prvu fazu je finansirala Vlada Republike Austrije, drugu fazu Evropska unija, treću fazu Kraljevina Španije, Mađarska, te mnogobrojni donatori - gradovi, ambasade, biblioteke, udruženja…
• Gradsko vijeće Grada Sarajeva usvojilo je u oktobru 2008. Izvještaj o aktivnostima na realizaciji projekta obnove Gradske Vijećnice za koju je tada trebala stići i donacija od Evropske komisije u iznosu od milion eura. Prema ovom izvještaju u Vijećnici je trebala biti i NUBiH, ali i druge institucije kulture;
• Prilikom odobravanja novca za obnovu Vijećnice (oko 9 miliona eura) kao jedan od uvjeta za donaciju naveli da u njoj mora ostati Biblioteka. Dakle, međunarodna bibliotekarska zajednica nikada nije posmatrala Vijećnicu samo kao "gradsku zgradu", nego kao simbol uništene evropske kulturne baštine. Jesu li donatori prevareni?!;
• U međunarodnim nastupima nakon agresije Vijećnica je gotovo uvijek predstavljana kao simbol spaljene Biblioteke i kulturocida, a ne samo kao "administrativna zgrada". To se vidi i iz brojnih međunarodnih medijskih izvještaja i projekata obnove;
• Books4Vijecnica Organizacija Humanity in Action iz BiH, koja funkcionira u pet evropskih zemalja, kao i u SAD-u, pokrenula je 2011. hvale vrijedan projekt obnove bibliotečkog fonda Vijećnice;
• Vijećnica je obnovljena i ponovo otvorena u maju 2014. godine. Gradska uprava Sarajevo je 2014. saopćila da "tokom i nakon završetka njene obnove, Grad Sarajevo nebrojeno puta isticao da Vijećnica neće biti samo administrativno sjedište Gradske uprave, nego će u njoj imati svoje mjesto i Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, i Muzej grada Sarajeva, i drugi sadržaji i događanja koja zavređuju korištenje Vijećnice";
• Gradski vijećnici Grada Sarajeva su u julu 2021. godine, na 5. redovnoj sjednici, podržali inicijativu ondašnjeg predsjedavajućeg  GV Jasmina Ademovića da se dio zgrade ponovo koristi kao prostor NUB-a BiH, ali ta inicijativa nije realizirana. Ademović je za Radiosarajevo.ba rekao da ne zna zašto ova ideja nikada nije provedena;
• Status i korištenje Vijećnice predmet su sudskog postupka pred Općinskim sudom u Sarajevu, po tužbama i žalbama NUBBiH i Pravobranilaštva BiH protiv Grada Sarajeva i Općine Stari Grad Sarajevo. Zgradom upravlja Grad Sarajevo putem Javnog preduzeća "Sarajevo d.o.o.";
• Ugovor o korištenju prostorija u Kampusu Univerziteta u Sarajevu važi do 15. februara 2029. godine, dok vlasti onemogućavaju povratak Biblioteke i knjiga u Vijećnicu... 

Eto, nakon februara 2029. godine ova institucija neće imati bilo kakav adekvatan smještaj, postajući ponovo prognanik u svom gradu. Rezolutno odbijanje povratka knjiga u Vijećnicu, drsko igrnoriranje glasova brojnih pisaca i intelektualaca, kao i stotina građana, civilizacijska je sramota i doslovnog pomaganje agresoru da dovršetku kulturicuda u glavnom gradu države. 

Svi koji do danas insistiraju na tome kao i maćehinskom odnosu prema jednoj od najvažnijih institucija kulture i uopće u našoj zemlji - moraju jasno znati na kojoj su strani...