Velika prepreka za ulazak u Europsku uniju: Šta je sporno u dogovoru o granici između Srbije i BiH?

Granica između Srbije i Bosne i Hercegovine je politički problem još od kraja rata u BiH, a ova situacija je prepreka na putu za Europsku uniju za obje države. 

Problem između Bosne i Hercegovine i Srbije, barem što se tiče granice između ove dvije države, nastaje zbog četiri lokacije.

Radi se o dvije hidroelektrane, Zvornik i Bajina Bašta, pruzi Beograd-Bar u Štrpcima, te enklavi Međurečje koja je u potpunosti okružena teritorijem Srbije. 

Međutim, problem je i u korištenju potencijala rijeke Drine, koja razgraničava BiH i Srbiju.

Ovo se može klasifikovati kao unutrašnja stvar BiH, s obzirom na to da se iz bosanskohercegovačkog entiteta RS izjašnjavaju kako žele da grade hidroelektranu na lokalitetu Buk-Bijela.

Ipak, ovi planovi o izgradnji se rade u kolaboraciji sa Srbijom, koja je zainteresovana za korištenje ove hidroelektrane. 

Iako je bilo pokušaja da se ova situacija riješi, do danas nema ugovora o granici između ove dvije države.

Dogovoru smo najbliže bili 2017. godine, kada je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ponudio razmjenu teritorija za enklavu Međurečje, ali je Predsjedništvo BiH to odbilo. 

Ovo je jako bitna stvar za budućnost obje zemlje. Svaka zemlja koja želi u Europsku uniju ne smije imati otvorene sporove oko granice sa svojim susjedima.

To su pravila EU kojih se oni pridržavaju i mnoge aplikacije su bile zaustavljene dok se svi problemi oko granica nisu riješili. 

Hrvatska je ušla u EU tek kada je riješen spor sa Slovenijom oko Piranskog zaljeva. 

Istini za volju, ni s Hrvatskom BiH nema ugovor o granici, ali u toj situaciji se našim susjedima progledalo kroz prste jer je ovaj problem rješiv ratifikacijom sporazuma iz 1999. godine koji su potpisali Alija Izetbegović i Franjo Tuđman. 

Oba državna parlamenta moraju ratificirati ovaj sporazum, kao i nadogradnju koja je potpisana 2005. godine. Prigovori s hrvatske strane su kočili ratifikaciju, dok sporazum u BiH nikada nije došao ni na glasanje u državnom parlamentu. 

Što se tiče situacije sa Srbijom, ipak ima napretka na tom frontu. Član Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda Denis Bećirović je podnio zahtjev još 19. februara da se razmatra izvještaj Državne komisije za granicu. 

Još uvijek nema nikakvih informacija iz kabineta člana Predsjedništva o napretku ovog zahtjeva. Ovom prilikom kontaktirali smo Željka Obradovića, zamjenika predsjedavajućeg Komisije za granice BiH. 

On je rekao kako od 2019. godine i potpisanog Sporazuma o tromeđi između Srbije, Crne Gore i BiH nije ništa konkretno urađeno na rješavanju spora između BiH i Srbije o granici. 

Međutim, dodao je kako je u pripremi nova informacija koju će objaviti Komisija za granice BiH, a koja se tiče ovog spora.

Ona dolazi nakon što je bilo razgovora o granici kada je u službenoj posjeti Srbiji boravio Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine. 

Rekao je i kako sad postoji politička volja da se ova situacija riješi, te da se nada da će doći do potpisivanja sporazuma što prije. 

U svakom slučaju, nijedna od ove dvije zemlje neće ući u Europsku uniju dok se ne potpiše sporazum o granici. Svakako da se sada više radi na tome te treba iskoristiti ovaj moment da se razriješi spor između Bosne i Hercegovine i Srbije.