'Usvojeni Zakon o zaštiti manjina se ne primjenjuje'

Ibrahim Spahić, predsjednik Građanske demokratske stranke Bosne i Hercegovine (GDS), uputio je javni poziv Parlamentarnoj skupštini BiH da otvori raspravu o Zakonu o zaštiti pripadnika nacionalnih manjina, koji je usvojen prije deset godina.

Inicijativu o ovom zakonu pokrenuo je GDS prije 15 godina i nakon pet godina usaglašavanja Zakon o zaštiti nacionalnih manjina usvojen je 2003. godine uz punu saglasnost svih političkih stranaka u oba doma Parlamenta BiH. Zakon je dopunjavan u dva navrata na zahtjev civilnog društva 2005. i 2008. godine, ali ni to nije pomoglo da se počne primjenjivati, kazao je Spahić.

"Prošlo je nekoliko izbornih ciklusa, a samo je djelomično dozvoljeno predstavnicima nacionalnih manjina da se pitaju bar malo u lokalnim zajednicama. Nacionalne manjine i građani u BiH svrstavaju se u takozvanu grupu ostalih, a o njihovim se pravima ponekad razgovara samo u Sarajevu i Tuzli. Bosna i Hercegovina imala je deset godina na raspolaganju da uz pomoć ovog zakona izvrši izmjene Izbornog zakona BiH i danas bi pričali neke druge priče u povoljnijem političkom ozračju, pogotovo u ovom trenutku kada moramo implementirati presudu suda u Strasbourgu u slučaju Sejdić-Finci", rekao je Spahić u intervjuu za Fenu.

Iako su u zakonu taksativno nabrojani članovi koji se odnose na prava nacionalnih manjina, od upotrebe jezika, obrazovanja, informiranja, kulture, ekonomsko - socijalnih prava, sudjelovanja manjina u vlasti, do kaznenih odredbi, ako se zakon ne poštuje, veoma malo je implementirano.

Spahić tvrdi da je Zakon o zaštiti prava pripadnika nacionalnih manjina trebao biti inspiracija i za regionalnu debatu. Parlament BiH imao je priliku da iskoristi usvajanje ovog zakona, koji je usvojen prvi u regiji i da na osnovu toga s pravom pita susjede kakvu politiku vode prema nacionalnim manjinama koje su porijeklom iz BiH u svim novoosnovanim državama bivše Jugoslavije.

Kaže da je očito da je društvo u BiH blokirano deset godina zato što sukcesivno nije rješavalo pitanje prava nacionalnih manjina.

"Sada imamo slučaj Sejdić-Finci i moramo u BiH napraviti velike promjene u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, a zbog toga trebamo mijenjati Ustav BiH, što je kako se vidi teško izvodljivo zbog politiziranja presude Sejdić-Finci i želje nekih političkih stranaka da presudu iskoriste za svoje stranačke interese", upozorava Spahić i postavlja pitanje zašto se u izbornom procesu nije napravio iskorak u poštivanju prava predstavnika nacionalnih manjina jer smo imali zakon o tome prvi u regiji.

Stranke koče implementaciju Zakona

Da smo zakon primijenili odmah i izmijenili Izborni zakon BiH, kaže Spahić, predstavnici nacionalnih manjina već bi bili u domovima ili vijećima naroda u parlamentima i sigurno i u Predsjedništvu BiH.

Ali, smatra Spahić, stranke na vlasti svih proteklih godina nisu to htjele učiniti jer to su doživljavali kao razgradnju odnosa koji su utemeljeni još 1990. godine.

"Poštivanja prava manjina u vlasti doživljavaju na način da će neko dobiti a neko gubiti. Očito je da se u oba ova slučaja radi o zadržavanju postojećeg stanja nastalog prošlog stoljeća devedesetih godina. Znamo da će poslije ovog poziva GDS-a objašnjavati neupućenima i kazati da imaju analize i ocjene zakona o pravima manjina, Komisiju za provedbu presude Sejdić-Finci, Komisiju za prava nacionalnih manjina", kazao je Spahić.

Naglašava da se zaštita nacionalnih manjina mora provoditi pored zakona kroz Ustav BiH, Izborni zakon i svaki pravni akt, ali da ne sprječava nikoga da bude izabran na bilo koju političku funkciju ili bilo koju drugu funkciju u društvu.

"Sada vidimo da ni međunarodna zajednica nije vrednovala Zakon o zaštiti predstavnika nacionalnih manjina zato što zakon implicira mnoge promjene u BiH. Domaći političari znaju da se zakon tiče Roma koji žive u Sarajevu i Banjoj Luci i Ukrajinca koji živi Prijedoru. Zakon se suštinski tiče i Srba, Bošnjaka i Hrvata, jer na taj način de facto i de jure, postavljaju direktno pitanje vlastitog prisustva u BiH neovisno od toga što su konstitutivni narodi", smatra Spahić.

'Apsurdistan'

Po njegovom mišljenju, od usvajanja zakona i dalje se bh društvo svodi na tri zajednice, a zanemarena je svaka supstanca jednog društva da su građani BiH nosioci temeljnih prava jedne države. Drugi važan moment je pitanje političkog predstavljanja, gdje smo, kaže Spahić, došli do apsurda.

"Dakle, da je zrelosti i političke kulture imali bi u BiH davno bolje stanje u društvu, zaštitu svih manjina i institucionalno uklanjanje diskriminacije građana. Danas bi govorili o boljoj organizaciji društva i bili bi u stanju da se suočimo sa svim problemima, ali koje bi lakše i brže rješavali."

"Mi živimo u virtualnoj stvarnosti u kojoj vlada politokratija, a gubi se interes građana i nacionalnih manjina. Svi oni i ostali koriste se u političkoj igri održanja brojeva većine i manjine. Sada se vidi da je od općih izbora 2010. godine u BiH stvorena apsurdna situacija koju oslikava i naziv albuma Dubioza kolektiv Apsurdistan. Dakle, uopće nije bitno kako je i na koji način legitimirano pravo i sloboda jednog pojedinca, nego kako se definira pozicija jedne grupe. Sve se događa zbog toga što se ne provodi Zakon o predstavnicima manjinskih prava. Još uvijek polažemo nadu da će se evropski procesi sami implementirati u BiH i da ćemo time riješiti unutarnje protivriječnosti. To je ne moguće, a to je potvrdio u četvrtak i evropski komesar Štefan Füle - kaže Spahić.

On  preporučuje vlastima u BiH da se vrate Zakonu o zaštiti prava pripadnika nacionalnih manjina i da ga pažljivo pročitaju i uvjerit će se da zakon daje čvrste garancije svakom predstavniku nacionalne manjine, svakom građaninu i svakom narodu koji ovdje živi.

"I Evropska unija je zajednica koja je integrirala 27 zemalja sa svim njihovim pojedinačnim problemima, ali ni kod njih niti u svijetu u potpunosti nisu riješili prava nacionalnih manjina, ali su to pitanje već davno otvorili. U BiH čak nisu ni otvorena pitanja o pravima predstavnika nacionalnih manjina i zato imamo velike šanse da nas kao društvo diskvalifikuju", zaključio je Spahić.