U slučaju nuklearnog rata, Europa je spremna da zaštiti stanovništvo - a BiH?

Posljednjih godina, posebno nakon agresije Rusije na Ukrajinu u 2022. godini, sve se više govori o potencijalnom nekonvencionalnom ratu širih razmjera.

Sa porastom tenzija u području Europe, Azije i Rusije, te izmjenom nuklearne doktrine Rusije pod patronatom trenutnog predsjednika Vladimira Putina, sve je više onih koji govore o potencijalu nuklearnog rata kao iminentnog u bližoj budućnosti.

Europske vlade, poput onih u Latviji, Finskoj, Švicarskoj i Estoniji, rade na opismenjavanju i upozorivanju stanovništva o potencijalnim ratnim sukobima sa Rusijom, ali i posljedicama koje se mogu desiti uslijed korištenja istog van teritorija tih država. Švedska brošura, pod nazivom "Ako dođe do rata", od nekonvencionalnih metoda spominje i kibernetički rat, te nagle i jake promjene vremena koje su označene kao prirodne katastrofe.

U Bosni i Hercegovini, sigurnost u vezi s nuklearnim i radijacijskim pitanjima regulisana je dva ključna zakona:

• Zakon o radijacionoj i nuklearnoj sigurnosti (2007) reguliše sigurnost u vezi sa nuklearnim izvorima i zaštitu od zračenja. Ovaj zakon uključuje mjere zaštite od zračenja, obaveze za operatore nuklearnih objekata, te odgovornosti u slučaju nesreće. Takođe usklađuje BiH sa međunarodnim standardima sigurnosti u ovoj oblasti,
• Zakon o odgovornosti za nuklearne štete (2013), koji se bavi pitanjem odgovornosti i naknade štete u slučaju nuklearnih nesreća. Ovaj zakon postavlja osnovu za pravnu odgovornost u slučaju nesreća u nuklearnoj industriji i zaštitu žrtava takvih nesreća.

Skloništa u BiH u dobrom stanju, ali ne svuda

U Bosni i Hercegovini, najveći broj skloništa je iz perioda Jugoslavije kada se, zbog prijetnje Hladnog rata i upotrebe nuklearnog oružja, gradio veći broj istih. Iako davno prošlo vrijeme koje ostaje u historiji kao tenzija bipolarnog svijeta, u današnjem multipolarnom svijetu, možemo očekivati češće i sličnije situacije. 

Na upit Radiosarajevo.ba o održavanju skloništa na području općine Centar, koje smo poslali Općini Centar, dobili smo sljedeći odgovor:

"Skloništa koja se nalaze na evidenciji Općine Centar su u dosta dobrom i zadovoljavajućem stanju i redovno se održavaju i obilaze. Glavni sanacioni radovi sastojali su se od: saniranja mjesta kroz koje je prodirala voda, skidanje stare – oštećene i postavljanje nove izolacije, saniranje rezervnog izlaza, popravka stolarije i osposobljavanje elektroinstalacija.

Uzroci koji su doveli do oštećenja skloništa i prodiranja vode u ista su: kvarovi na vodovodnim i kanalizacionim instalacijama, oštećenja na kišnoj kanalizaciji i loša izvedbena rješenja prilikom gradnje rezervnih izlaza.

Sa aspekta izvora finansiranja, a u skladu zakonskim rješenjima izgradnja novih i adaptacija postojećih skloništa vrši se iz sredstava, odnosno, sljedećih prihoda:

• naknade od iznajmljenih skloništa (zakupnine),
• naknade po osnovu oslobađanja obaveze izgradnje skloništa u novim objektima.

Skloništa za, u slučaju nesreća, se grade "u gradovima i drugim ugroženim većim naseljima, u objektima namijenjenim zdravstvenim ustanovama, obdaništima, osnovnim, srednjim i visokoškolskim ustanovama, hotelima, ustanovama za zaštitu dobara kulturno-historijskog naslijeđa, javnim telekomunikacijama, Federalnoj televiziji i radiju, objektima željezničkog i zračnog prometa, itd.", a za njihovu izgradnju odgovorni su "investitori vlastitim sredstvima, a održavanje vrše vlasnici, odnosno korisnici tih objekata vlastitim sredstvima".

Najpoznatije sklonište u BiH

Titov bunker, smješten u planinama Igmana blizu Sarajeva, predstavlja jedno od najzanimljivijih i najvažnijih vojnih objekata bivše Jugoslavije. Bunker je izgrađen u periodu od 1953. do 1979. godine, s ciljem da služi kao sigurno utočište za Josipa Broza Tita i najviše državne dužnosnike u slučaju nuklearnog napada ili bilo kakve prijetnje stabilnosti zemlje.

Danas je Titov bunker, poznat i kao Objekt D-0, pretvoren u muzejski kompleks i turističku atrakciju. Osim što pruža uvid u vojnu i političku historiju zemlje, bunker danas služi kao edukativni centar, s posebnim fokusom na historiju Hladnog rata i sigurnosne strategije tog perioda.

Da li imamo dovoljno robnih rezervi za posljedice nekonvencionalnog rata?

Tajnost podataka o robnim rezervama u Federaciji Bosne i Hercegovine uređena je kroz članove Zakona o federalnim robnim rezervama ("Sl. novine FBiH", broj: 46/99). Konkretno, član 23. tog zakona propisuje da pravna lica koja skladište robne rezerve moraju osigurati zaštitu tajnosti podataka.

A, dok su u FBiH robne rezerve tajna, prema navodima brojnih medija iz Hrvatske i Srbije, stanovnici su pohrlili da kupe tablete kalijum-jodida koji može pomoći pri sigurnosti štitne žlijezde od potencijalne radijacije.

Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo je 2022. godine izdao saopćenje u kome navodi da se, između ostalog jod uzima samo uz preporuke ljekara, ali i da: "štitna žlijezda ne može napraviti razliku između stabilnog i radioaktivnog joda te istovremeno apsorbuje oba oblika joda (...) Kalij jodid možda neće pružiti osobi 100% zaštitu od radioaktivnog joda ali sigurno će pružiti određen nivo zaštite. Zaštita će se povećati u zavisnosti od tri faktora:

• Vrijeme nakon izlaganja radioaktivnom jodu: Što prije osoba uzme kalij jodid, to će više vremena štitna žlijezda imati da se "napuni" stabilnim jodom.
• Apsorpcija: Količina stabilnog joda koja dolazi do štitne žlijezde ovisi o tome koliko se brzo kalij jodid apsorbuje u krvi.
• Doza radioaktivnog joda: Minimiziranjem ukupne doze radioaktivnog joda kojoj je osoba izložena smanjit će količinu štetnog radioaktivnog joda koji štitna žlijezda može apsorbovati."

No, naučnici upozoravaju i da konzumacija joda bez velike potrebe može biti dvosjekli mač koji može izazvati disbalans u organizmu nakon pretjeranog unosa istog u organizam. Sa druge strane, postoje i tvrdnje da jod kao jod može pomoći smanjenju radijacije, ali ne i potpunoj zaštiti od iste. 

U kontekstu zaštite, često je da se stanovnicima navodi fizička zaštita od udara i posljedica istog kao neminovna, odnosno skrivanje unutar zatvorenih prostora, najčešće betonskih struktura, te se savjetuje da se ne izlazi van i da se kućni ljubimci drže unutra tokom i nakon nuklearnog udara, te da se ne konzumira hrana iz pogođenog područja. 

Da li će doći do nekonvencionalnog rata šireg razmjera?

Iako je ovaj scenariji malo vjerovatan u Bosni i Hercegovini, blizina geopolitičkih "igrača" koji imaju i mogu koristiti nuklearno oružje usložnjava strah ljudi, ali ono što je sigurno jeste da će proći dosta godina do nuklearnog rata šireg razmjera koji gledamo u distopijskim filmovima.

U tome dosta pomažu politike razoružavanja i uticaj internacionalnih organizacija kao što su Ujedinjene nacije koje, iako su imale određene manjakavosti u radu, osiguravaju da se konflikti manje šire u odnosnu na nedostatke zabilježene u historiji ovog medijatora ranije.

No, u 2024. godini, Global Peace Index, ocijenio je da je razina mira između država pala za 0,56 procenata, te da je 67 država na svijetu napravilo značajne pomake, dok je 97 napravilo značajne degradacije u kontekstu mira. Nestabilna mjesta su i dalje označena u Istočnoj Europi - konfliktom Rusije i Ukrajine, ratovima na afričkom kontinentu, te u konačnici sukobom na Bliskom istoku između Izraela i okolnih zemalja. 

A koje su zemlje najmiroljubivije? Sjeverna Amerika je doživjela najveće regionalno pogoršanje u kontekstu mira, potaknuto povećanjem nasilnog kriminala i strahom od nasilja, Bosna i Hercegovina je za sada stabilna sa faktorima postkonfliktne zemlje i raznim tenzijama koje dolaze iz domaće i vanjske politike, prijeteći zamrznutim konfliktom - ali - ako se išta desi, čini se da će najviše prosperirati Island koji je proglašen jednom od najmiroljubivijih zemalja na svijetu.