U Sarajevu konferencija o zaštiti pisanog nasljeđa: Važna razmjena iskustava

U Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu, u utorak je nastavljena prva međunarodna konferencija "O zaštiti pisanog naslijeđa", na kojoj učestvuju ugledni stručnjaci i intelektualci iz regiona i svijeta, a koji će podijeliti iskustva i mišljenja iz oblasti konzervacije i restauracije.

Konferencija je otvorena u ponedjeljak navečer, a u utorak se održava radni dio kada će učesnici prezentirati svoja izlaganja. 

Razni projekti 

Direktor Gazi Husrev-begove biblioteke i predsjednik Organizacionog odbora (OO) konferencije Osman Lavić u uvodnom obraćanju kazao je kako se nada da će imati priliku čuti o laboratorijama, konzervaciji i restauraciji u okruženju, prvenstveno Zagrebu i Beogradu, ali i projektima na poslovima restauracije, među kojima je i restauracija "Šahname" u Firenci te restauracija jemenskih rukopisa.

Lavić se nada i obradi stručnih pitanja iz oblasti konzervacije i restauracije.

Osvrnuo se i na jedno od predavanje, planiranje restauracije i konzervacije, odnosno određivanje prioriteta kada je u pitanju ova djelatnost.

"Mi se u Biblioteci također susrećemo s ovim izazovom. Puno je potreba, a posao konzervacije je spor i onda imamo problem kako prioritete uspostaviti, a da ne ugrozimo ni proces restauracije niti da eventaulno građa bude oštećena nakon dugog čekanja izložena daljem propadanju", rekao je Lavić.

Raduju se izlaganjima i novim saznanjima iz ove oblasti. Nada se da će ovakve konferencije biti organizirane i u budućnosti s obzirom na važnost razmjene iskustava stručnjaka iz ove oblasti.

O uspostavljanju odjela konzervacije i restauracije u Gazi Husrev-begovoj biblioteci za AA govorio je restaurator u Gazi Husrev-begovoj biblioteci Mevludin Kost koji je podsjetio kako je ovaj odjel formiran 2005. godine.

Prisjetio se početaka i nedovoljnih sredstava, opreme i prostora, ali i svjesnosti uposlenika Biblioteke o značaju ovakvog odjela.

Kost je podsjetio kako je odjel počeo s radom u skromnim i gotovo nemogućim uslovima sa samo jednim konzervatorom u maloj prostoriji.

Razvoj odjela tekao je u više smjerova istovremeno, primarno obuke i edukacije osoblja - budućih konzervatora, nabavke potrebne opreme, alata i repromaterijala…

Savremeni trendovi 

Kost je kazao kako je danas ovo jedan od najreprezentativnijih dijelova Gazi Husrev-begove biblioteke. Odjel je i mjesto je gdje se kontinuirano prate savremeni trendovi na polju konzervacije i restauracije, implementiraju značajni projekti i ostvaruje saradnja sa značajnim institucijama u zemlji i inostranstvu.

Dodao je kako gosti često posjećuju ovaj odjel.

"Svakome je to veoma zanimljivo. To je naša dužnost. Te knjige, razni rukopisi i drugi materijali, naša kulturno-historijska baština je dospjela do nas tokom nekoliko stoljeća, čak i milenija. Imamo neke rukopise koji su oko hiljadu godina stari", rekao je Kost koji je podsjetio na značaj očuvanja ovog vrijednog nasljeđa.

Smatra i kako je ova konferencija organizirana u Biblioteci prilika ne samo za promociju odjela, institucije, grada i države.

"Veći značaj od same promocije vidim u razmjeni dragocjenih iskustava. Restauracija je još uvijek nedovoljno afirmisana oblast i nedovoljno istražena. Iznalaze se novi metodi, postupci... Knjižni fondovi i artefakti se dosta razlikuju. Vrlo je dragocijeno da se čuju iskustva drugih. Nekada možete koristiti neke metode koje nisu možda dovoljno adekvatne ili dobre..", rekao je Kost.

Dodao je kako je ova oblast još uvijek nedovoljno istražena i nema previše literature, nema velikog tradicionalnog nasljeđa, sistema obrazovanja...

Razmjena iskustava

Smatra kako je zbog toga važno razmijeniti iskustva, a nada se i kvalitetnim predavanjima te obradi značajnih tema. 

Na konferenciji će izlagati petnaest renomiranih stručnjaka iz velikog broja zemalja, a konferencija će okupiti konzervatore i restauratore zaposlene u bibliotekama, arhivima, muzejima, univerzitetima, kao i stručnjake drugih ustanova koji se bave bibliotečkom i arhivskom građom, te umjetninama na papiru i pergamentu iz različitih sredina. Na konferenciji će izlagati stručnjaci iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Italije, Holandije, Španije, Irske, Turske, Indije, Malezije…

Prva međunarodna konferencija o zaštiti pisanog naslijeđa održava se pod visokim pokroviteljstvom člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića.

Tokom prve sesije u utorak učesnici će govoriti o izazovima pri uspostavi održivog sustava zaštite knjižničnog fonda od katastrofa na primjeru Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, umjetničkim djelima na papiru: konzervacija i restauracija u ISCR, izvještavanju o postojećem stanju i strategije planiranja restauracije i konzervacije, laboratoriji za konzervaciju papira i pergamenta Narodne biblioteke Srbije - 70 godina postojanja (1949.-2019.)…. 

Na drugoj sesiji koja će biti održana tokom dana bit će govoreno o pergamentu kao podlozi za pisanje, tiskanje i slikanje, mogućem rješenju za knjige mekog uveza, ulozi konzervatora-restauratora u očuvanju i promociji te metodama konzervacije rukopisa u Međunarodnom centru Noor Microfilm, Indija.

Tradicionalno perzijsko lakirano uvezivanje knjiga: Pitanja tehnologije materijala i očuvanja, pergament, pigmenti i perforacije: razvijanje metodologije tretmana rukopisa Kur’ana iz 8. vijeka u Chester Beattyju, predlist i zalist: umjetnost, restauracija, konzervacija te projekt konzervacije "Shahname" u Firenci teme su treće sesije. 

Na četvrtoj sesiji bit će govoreno o projektu digitalizacije jemenskih rukopisa i uravnoteživanje odluka o konzervaciji - Očuvanje materijalnog dokaza originalnih struktura i tehnike reparacije, tradiciji konzervacije i restauracije knjiga prema certifikatima o zakladi, kao i konzervaciji i restauraciji rukopisa u Gazi Husrev-begovoj biblioteci - izazovi i moguće perspektive.