Svaki spomenik pripada svakom građaninu

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine  jedna je od rijetkih institucija na državnom nivou koja se može pohvaliti stručim, uspješnim, transparentnim, znanstveno potvrđenim i međunarodno priznatim poslovanjem.

Vjerovatno zato, kako je na konferenciji za novinare rekla predsjednica Komisije Dr. Amra Hadžimuhamedović, rad komisije suočen je sa mnogim opstrukcijama koje nerijetko dolaze od strane političara. Članovima komisije nerijetko se zamjera njihov entuzijazam, naučni nivo, timski duh i međunarodno priznati uspjesi. 

A posljednji takav je i Nagrada evropske unije za kulturno naslijeđe - Europa Nostra u kategoriji 'Predanost radu' koju je Komisija zaslužila za svoje devetogodišnje postojanje.

Od svog osnutka 22. 12 2001, a na osnovu ovlasti iz Aneksa 8 Dejtonskog sporazuma, komisija je oko 600 dobara proglasila nacionalnim spomenikom, oko 800 ih je stavljeno na privremenu listu i dobilo režim privremene zaaštite, a rješava se i oko 1300 tzv. peticija odnosno prijava raznih ugroženih dobara od strane građana. Oko 60 spomenika nalazi se na listi najugroženijih i oni čine osnovu za planiranje budžeta, rekla je Hadžimuhamedović. 

Najvažniji pravci u kojima djeluje Komisija su identificiranje spomenika i donošenje odluka o njihovom značaju, a važno je napomenuti da su ovakve odluke obavezujuće i imaju snagu zakona. 

Bitan segment djelovanja je i arhiva spomeničkog blaga koja je dostupna i javna, kroz web stranicu Komisije, kao i kroz periodično izdanje 'Baština'. Očekuje se da će potpuni registar spomenika u BiH biti dostupan 2012 što je ohrabrujuće, s obzirom na stanje sa kojim se Komisija suočila na samom početku - spomeničko naslijeđe neprocjenjive vrijednosti bilo je bačeno u prah i pepeo, stavljeno izvan sistema i kontrole, naglasila je predsjednica Komisije.  

Veoma važan projekat odnosi se na izradu Registra pokretnog naslijeđa BiH koje se nalazi izvan granica naše zemlje. Radi se o nacionalnim dobrima koja su iznesena, izvezena, ukradena, preseljena, poklonjena ili su se na neki drugi način našla izvan granica BiH a pripadaju nama. 

Maksima na kojoj se zasniva rad Komisije je "Svaki spomenik pripada svakom građaninu - svaki građanin je odgovoran za svaki spomenik". Koliko je ova maksima zaživjela upravo svjedoči oko 2000 prijava koje su Komisiji uputili sami građani - najčešće da upozore na ugroženost nekog dobra. 

Projekat od suštinskog značaja je nominacija bh spomenika UNESCO-voj listi svjetske baštine. To su Most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu i Stari most i stari grad Mostar. 

Kada su u pitanju Stećci, koji će se takođe nominirati UNESCO-u, slučaj je specifičan, jer se neke od nekropola nalaze i u graničnim područjima sa BiH u Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj. S obzirom da UNESCO prihvata nominacije samo onih zemalja na čijim se sadašnjim teritorijama nalaze dotična dobra, Bosna i Hercegovina je pozvala ostale tri zemlje da zajednički nominiraju 22 nekropole ovih specifičnih nadgrobnih spomenika koji svjedoče o kulturi i identitetu srednjevijekovne Bosne. Nastavak ove priče očekuje se krajem januara kada je u Beogradu zakazan sastanak predstavnika sve četiri države.