Svaki četvrti od pet mladih ljudi iz ovih bi stopa napustio BiH

Mladi Bosne i Hercegovine bez nade u bolju budućnost, bez posla i novca prisiljeni su poći trbuhom za kruhom preko granica naše zemlje. Naime od 1995. godine našu zemlju napustilo je najmanje 150.000 mladih. Bolju i svjetliju budućnost mladi traže u razvijenim zemljama Evropske unije – Njemačkoj, Švedskoj, Austriji...

Razgovarala: Elma Behram, Radiosarajevo.ba

Vladajuća struktura naše zemlje u tome, izgleda, ne vidi problem. Upravo iz tog razloga nema nikakve konkretne strategije koja bi na neki način zadržala sve one koji sanjaju da se probude u drugoj zemlji i tamo se spremaju na posao.

Istraživanja provedena u Bosni i Hercegovini pokazuju kako je stopa nezaposlenosti preko 67 posto, dok četiri od pet mladih ljudi želi napustiti zemlju zbog nemogućnosti zaposlenja i problema u obrazovanju. To je poručeno prije nekoliko dana s Trga Djece Sarajeva gdje je obilježen Međunarodni dan mladih.

"Svaki četvrti od pet mladih ljudi iz ovih bi stopa napustio Bosnu i Hercegovinu. To je poražavajuća statistika. Čak 37 posto mladih bi otišlo u inostranstvo zauvijek kada bi im se pružila prilika, 40 posto bi otišli na duže vrijeme, a devet posto ih je već poduzelo konkretne korake za odlazak iz zemlje“, izjavila je za Radiosarajevo.ba glasnogovornica Instituta za razvoj mladih KULT Abela Purivatra.

Istraživanje ovog Instituta pokazalo je da su najčešći razlozi zbog kojih bi mladi napustili BiH, privremeni rad u inostranstvu, zbog studija ili zbog trajnog nastanjivanja u nekoj drugoj zemlji.

"Došli smo i do podataka da su mladi iz vangradskih sredina spremniji napustiti zemlju", dodaje Abela Purivatra.

Naša zemlja na dnu evropske ljestvice

Nazaposlenost mladih najveći je problem ove populacije, kao što je i najveći problem bh. društva. U Bosni i Hercegovini je 67,1 posto mladih nezaposleno što našu zemlju vodi na dno evropske ljestvice, rekla nam je Abela Purivatra.

"Naime, 26 posto zaposlenih mladih nema potpisan nikakav ugovor o radu s poslodavcem, a više od polovine zaposlenih mladih ne radi posao za koji su se obrazovali. Najveća stopa nezaposlenosti u ukupnoj populaciji evidentirana je kod osoba sa srednjoškolskim ili nižim obrazovanjem. Budući da je najveći uzrok odlaska nezaposlenost, moglo bi se zaključiti da veliki broj mladih sa srednjom stručnom spremom odlazi. Ipak, svjedoci smo da odlazi i visokokvalificirani kadar, da se van granica naše zemlje dobre prilike nude doktorima ili inženjerima".

Iz KULT-a naglašavaju kako naša zemlja mora uraditi sve kako bi zadržala mlade u Bosni i Hercegovini.

"U oba entiteta, kreiraju se strateški dokumenti koji će obuhvatiti sve probleme mladih, pa tako i one zbog kojih oni najviše žele napustiti svoju zemlju. Donošenjem i realizacijom dokumenata Omladinske politike Republike Srpske 2016. – 2020. i Strategije prema mladima Federacije BiH 2016. – 2020. uz učešće svih relevantnih aktera čiji je cilj unapređenje djelovanja i razvoja mladih, te poboljšanje života i položaja mladih, daje se jasan odgovor na pitanja i izazove s kojima se mladi susreću. Ti dokumenti, dobar su početak za poboljšavanje, zaista nepovoljnog, položaja mladih u zemlji".

Glasnogovornik Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine Boris Pupić kaže kako je interes mladih za odlaskom primjetan između ostalog po izboru njihovog obrazovanja. Pri tome misli na mlade od 15 do 24 godine kojih je prema evidenciji Agencije 62,3 posto nezaposlenih. Kod ove kategorije stanovništva stopa zaposlenosti je svega 11 posto.

Starosna skupina od 25 do 34 godine predstavlja u najvećem broju slučajeva kandidate koji odlaze na rad u inostranstvo preko Agencije.

"Trenutno postoje dva programa zapošljavanja izvan granica BiH. Prvi je rad u Sloveniji gdje se najčešće javljaju zidari, i to uglavnom osobe starije od 35 godina. Međutim drugi program je onaj putem kojeg u Njemačku odlaze osobe medicinske struke – njegovatelji. U prvoj polovini ove godine u Sloveniju je otišlo 1166 radno sposobnog stanovništva. Dok je u istom tom periodu u Njemačku otišlo 450 njegovatelja", rekao nam je Pupić.

Evidentno je da u posljednje vrijeme veliki broj mladih ljudi upisuje srednju medicinsku opći smjer, i to prvenstveno s ciljem odlaska u drugu zemlju po završetku školovanja. To je istovremeno i razlog zašto se veliki broj njih nalazi na evidenciji nezaposlenosti.

"Mladi bi trebali znati da za odlazak u Njemačku konkretno, moraju imati određeni stepen poznavanja njemačkog jezika, raditi najmanje barem pola godine u struci te položiti stručni ispit. A tako mnogobrojan kadar jednostavno nemoguće je zaposliti odmah po završetku školovanja u našim medicinskim ustanovama. I tu dolazi do problema", ističe Pupić.

Početna plaća njegovatelja u njemačkoj je 1800 eura bruto. Međutim,  nakon godine rada u ovoj zemlji u mogućnosti su polagati tamošnji stručni ispit, nakon čega plaća raste, ali i mogućnosti za ostankom u ovoj zemlji. To je ono što mlade privlači. A činjenica da su kapaciteti medicinskih škola popunjeni već na prvom upisnom roku dovoljno pokazuje koliko mladi žele otići.