Supruga može izgubiti veliki dio kuće nakon smrti muža: Tuzlanski profesor upozorava na čestu grešku

"Kuća je bila upisana na muža. Nakon njegove smrti ostala mi je samo trećina." Ovu rečenicu često čuje profesor Boris Krešić s Pravnog fakulteta Univerziteta u Tuzli, govoreći o situacijama u kojima žene nakon smrti supruga ostanu bez dijela imovine koju su zajedno gradile tokom braka.

Problem nastaje kada se na ostavinskoj raspravi cijela kuća tretira kao imovina preminulog supruga, iako je stečena zajedničkim radom bračnih partnera. U takvim slučajevima preživjeli bračni partner može dobiti manje nego što mu pripada, posebno ako ne zatraži izdvajanje svog dijela bračne stečevine.

Krešić je pojasnio da Porodični zakon Federacije BiH propisuje da su bračni partneri u jednakim dijelovima suvlasnici bračne stečevine. To znači da činjenica da je u zemljišnim knjigama kao vlasnik nekretnine upisan samo muž ne znači automatski da kuća pripada isključivo njemu.

U ostavinu ulazi samo dio koji je pripadao preminulom

Ako su supružnici kuću stekli zajedničkim radom tokom braka, polovina pripada preživjelom bračnom partneru i prije pokretanja ostavinskog postupka. Zbog toga u ostavinu ne bi trebala ulaziti cijela kuća, nego samo polovina koja je pripadala preminulom.

Krešić je ukazao na to kroz primjer kuće vrijedne 200.000 KM. Ako se cijela nekretnina tretira kao ostavina, a nasljednici su supruga i dvoje djece, svako od njih dobija po trećinu, odnosno supruzi pripada oko 66.667 KM.

Međutim, ako se prethodno izdvoji bračna stečevina, supruga zadržava svoju polovinu kuće, vrijednu 100.000 KM, a zatim nasljeđuje i trećinu muževe polovine, odnosno dodatnih 33.333 KM. Tako bi ukupno dobila dvije trećine nekretnine, vrijedne oko 133.333 KM.

Razlika između ova dva scenarija iznosi približno 66.666 KM. Upravo zato je važno da preživjeli bračni partner na ostavinskoj raspravi zatraži izdvajanje svog dijela bračne stečevine, umjesto da se cijela nekretnina automatski tretira kao imovina preminulog.

Šta ako se djeca ne slažu?

Ako nasljednici ospore da je kuća bračna stečevina, ostavinski postupak može biti prekinut, a stranke upućene na parnicu. U tom postupku potrebno je dokazati da je nekretnina stečena radom tokom trajanja braka.

Primjer koji je pojasnio profesor Boris Krešić pokazuje koliko je važno poznavati svoja prava prije potpisivanja nasljedničkih izjava. Činjenica da je nekretnina bila upisana na jednog supružnika sama po sebi ne znači da drugi nema pravo na dio imovine koju su zajedno stekli.