Stari bajramski običaji u Banjoj Luci
Radiosarajevo.ba
Simbolična fotografija
Tekst preuzet sa portala Deutsche Welle
U BiH postoje brojni bajramski običaji. Međutim, malo je onih koji znaju da je u Banjaluci, tačnije u nekadašnjem Gornjem Šeheru, današnjim Srpskim Toplicama postojao jedan običaj kojeg nije bilo u cijeloj BiH.
Takvu manifestaciju prije mnogo godina niko nije imao u BiH, priča novinar i publicista Nail Osmančević za Deutsche Welle, prisjećajući se mjesta u Gornjem Šeheru gdje je nekada bila popularna „okreta“. Na Bajram bi djevojke sa Graba, najstarijeg dijela Šehera, otpjevale nekoliko sevdalinki nakon čega bi, priča Nail, kolona ljudi krenula na mjesto gdje su momci birali djevojke za igru ali i gdje su se ugovarali i brakovi: „Kad su otpjevale onda je taj svijet krenuo niz tadašnji `carski drum`. Šetali su oko 800-900 metara tim drumom, po jednoj vrsti korza i onda su se okretali na jednoj krivini. To šetalište sa krivinom nazvana je `okreta`. I dan danas mi koji smo rođeni u Gornjem Šeheru kažemo `okreta`, iako više nema te manifestacije“.
Tresla se zemlja na Bajram
Na toj „okreti“ momci i djevojke nastojali su se približiti jedni drugima što su više mogli, priča Nail: „I kad bi pošlo kolo onda se tresla zemlja na Grabu. Tada su momci koristili priliku da uhvate djevojku za ruku i djevojka momka. Bili su bubnjevi i harmonike, moglo se popiti i pojesti. Bilo je i poslastičnica. Dok su mladići i djevojke šetali, njihovi su roditelji sjedili na meraji, pokraj puta na zemljištu“.
Iako je bila svečanost, ništa se nije prepuštalo slučaju, jer su roditelji ispod oka pratili svaki korak da se ne bi nešto nepredviđeno desilo. Gledalo se i da li momak odgovara djevojci i da li momku odgovara djevojka po socijalnom statusu: „Ako bi vidjeli da odgovaraju jedni drugima i njima, onda su se roditelji iz potaje dogovarali i tu je znalo biti brakova koji su opstajali godinama. Kada ne bi bilo kola, mladi bi šetali, ali svako je nastojao da bude do svoje djevojke. Roditelji su pazili na njih, jer kažu da su djevojke đavoli, a momci još gori, pa su pazili da neće ko pobjeći u kakav grm.“
Nekada je bilo na „tenane“
Kad je pala noć djevojke bi otpjevale još nekoliko sevdalinki čime je manifestacija bila završena. Običaji blijede, priča Nail, a pogotovo nakon Drugog svjetskog rata i dolaskom tadašnje vlasti. "Ja još pamtim kada se za Bajram nastojalo da se sašije novo odjelo. Bio je svečani ručak, a ne dođi pa se najedi i izađi na ulicu i u kafanu. Nije to bilo da neko dođe iz obaveze da sjednemo već je domaćin osjećao unutrašnju obavezu da pozove komšiju da sa njim popriča, na tenane, što se kaže."
Običaji se poštuju i danas, iako nema nekadašnjih bajramskih svečanosti. Na „okreti“ danas neće biti mladih momaka i djevojaka i ugovaranja brakova, ali će ona sigurno ostati jedan od simbola Gornjeg Šehera i bajramske manifestacije, specifične za cijelu BiH.
U BiH postoje brojni bajramski običaji. Međutim, malo je onih koji znaju da je u Banjaluci, tačnije u nekadašnjem Gornjem Šeheru, današnjim Srpskim Toplicama postojao jedan običaj kojeg nije bilo u cijeloj BiH.
Takvu manifestaciju prije mnogo godina niko nije imao u BiH, priča novinar i publicista Nail Osmančević za Deutsche Welle, prisjećajući se mjesta u Gornjem Šeheru gdje je nekada bila popularna „okreta“. Na Bajram bi djevojke sa Graba, najstarijeg dijela Šehera, otpjevale nekoliko sevdalinki nakon čega bi, priča Nail, kolona ljudi krenula na mjesto gdje su momci birali djevojke za igru ali i gdje su se ugovarali i brakovi: „Kad su otpjevale onda je taj svijet krenuo niz tadašnji `carski drum`. Šetali su oko 800-900 metara tim drumom, po jednoj vrsti korza i onda su se okretali na jednoj krivini. To šetalište sa krivinom nazvana je `okreta`. I dan danas mi koji smo rođeni u Gornjem Šeheru kažemo `okreta`, iako više nema te manifestacije“.
Tresla se zemlja na Bajram
Na toj „okreti“ momci i djevojke nastojali su se približiti jedni drugima što su više mogli, priča Nail: „I kad bi pošlo kolo onda se tresla zemlja na Grabu. Tada su momci koristili priliku da uhvate djevojku za ruku i djevojka momka. Bili su bubnjevi i harmonike, moglo se popiti i pojesti. Bilo je i poslastičnica. Dok su mladići i djevojke šetali, njihovi su roditelji sjedili na meraji, pokraj puta na zemljištu“.
Iako je bila svečanost, ništa se nije prepuštalo slučaju, jer su roditelji ispod oka pratili svaki korak da se ne bi nešto nepredviđeno desilo. Gledalo se i da li momak odgovara djevojci i da li momku odgovara djevojka po socijalnom statusu: „Ako bi vidjeli da odgovaraju jedni drugima i njima, onda su se roditelji iz potaje dogovarali i tu je znalo biti brakova koji su opstajali godinama. Kada ne bi bilo kola, mladi bi šetali, ali svako je nastojao da bude do svoje djevojke. Roditelji su pazili na njih, jer kažu da su djevojke đavoli, a momci još gori, pa su pazili da neće ko pobjeći u kakav grm.“
Nekada je bilo na „tenane“
Kad je pala noć djevojke bi otpjevale još nekoliko sevdalinki čime je manifestacija bila završena. Običaji blijede, priča Nail, a pogotovo nakon Drugog svjetskog rata i dolaskom tadašnje vlasti. "Ja još pamtim kada se za Bajram nastojalo da se sašije novo odjelo. Bio je svečani ručak, a ne dođi pa se najedi i izađi na ulicu i u kafanu. Nije to bilo da neko dođe iz obaveze da sjednemo već je domaćin osjećao unutrašnju obavezu da pozove komšiju da sa njim popriča, na tenane, što se kaže."
Običaji se poštuju i danas, iako nema nekadašnjih bajramskih svečanosti. Na „okreti“ danas neće biti mladih momaka i djevojaka i ugovaranja brakova, ali će ona sigurno ostati jedan od simbola Gornjeg Šehera i bajramske manifestacije, specifične za cijelu BiH.
dw-world.de/radiosarajevo.ba
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.