Šta su ustvari Istočna i Južna interkonekcija, ko i zašto blokira, a čiji je potpis neophodan?

Bosna i Hercegovina je, pored svih ostalih podijela, "razapeta" i između dvije gasne interkonekcije – istočne i južne. 

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine trebalo bi na sjednici sutra, 11. maja, razmatrati Sporazum između BiH i Republike Srbije o izgradnji gasovoda "Nova istočna interkonekcija, te o izgradnji gasovoda Južna interkonekcija, kojom bi se Bosna i Hercegovina spojila na hrvatsku gasnu mrežu. Potpisivanje Sporazuma u vezi projekta namjenjenog malim i srednjim preduzećima "Boljom upravom do bržeg ekonomskog rasta" između Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta i UNDP-a. 

BiH trenutno uvozi plin jedino iz Rusije putem Turskog toka, kojem se priključila u aprilu 2021. godine. U BiH postoje dva poduzeća koja uvoze plin iz Rusije i dva koja upravljaju plinovodom.

Energoinvest iz Sarajeva, u većinskom vlasništvu Federacije BiH, uvoznik je Gazpromovog plina u ovom entitetu. U bh. entitetu RS je 2012. formirana kompanija Gas Res Banja Luka koja je uvoznik istog plina za taj entitet.

BH Gas upravlja dijelom bh. plinovoda koji ide od Zvornika do Sarajeva, ali samo dijelom koji prolazi ovim entitetom.

Na teritoriji entiteta RS plinovodom upravlja Gas Promet s Pala kod Sarajeva, koji je u većinskom vlasništvu Srbijagasa.

Šta je južna interkonekcija?

Južna interkonekcija je dio Jadransko-jonskog plinovoda kojim bi se iz Azerbejdžana dopremao plin za balkanske države. Cilj izgradnje ove interkonekcije je smanjenje ovisnosti o ruskom plinu.

U Bosni i Hercegovini bi ovaj plinovod išao preko Posušja, Mostara do Novog Travnika. Plinovod Zagvozd-Novi Travnik, inače, nalazi se na listi prioriteta Evropske energetske zajednice, a nosilac ovog projekta je BH Gas. Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odobrila je 101 milion eura za realizaciju ovog projekta, dok je USAID također odobrio 500 hiljada dolara za izradu projektne dokumentacije.

Koji su zahtjevi HDZ-a?

Zakon kojim bi se zvanično pokrenula izgradnja plinovoda je usvojen u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH krajem 2021. godine. Tada su za njega glasali i zastupnici HDZ BiH. Zakon nikada nije došao na dnevni red Doma naroda Federalnog parlamenta jer su delegati HDZ-a uložili amandmane na zakon koji je ranije usvojen u Predstavničkom domu.

Portal Istraga.ba objavio je da je novi saziv Vlade FBiH iz parlamentarne procedure povukao pomenuti zakon.

Predloženi amandmani podrazumijevaju da se iz projekta isključi kompanija BH Gas sa sjedištem u Sarajevu te da se projekt prebaci na kompaniju koja bi bila osnovana i čije sjedište bi bilo u Mostaru, na jugu BiH.

Jedan amandman navodi da se preduzeće "BH-Gas" d.o.o. Sarajevo zamjenjuje se riječima "Južna plinska interkonekcija" d.o.o. Mostar. "Ovo bi bilo gospodarsko društvo (javno preduzeće koje bi se osnovalo od strane kantona kroz koje prolaze plinske trase i odvojci zajedno sa Federacijom BiH", naveli su iz HDZ-a. Sve HDZ-ove amandmane na zakon možete pročitati na OVOM linku.

Šta je istočna interkonekcija?

Nova istočna interkonekcija je zajednički projekat Srbije i bosanskohercegovačkog entiteta RS koji je pokrenut bez saglasnosti institucija Bosne i Hercegovine. Sporazum o izgradnji ovog plinovoda u martu su prošle godine potpisali zvaničnici RS i Republike Srbije.Gasovod iz Srbije ka RS išao bi trasom Inđija – Mačvanski Prnjavor – Bijeljina – Doboj – Banja Luka – Prijedor – Bosanski Novi. S obzirom da se radi o projektu između dvije države, Srbije i Bosne i Hercegovine, entitet RS nije dobio saglasnost državnih institucija, odnosno Predsjedništva BiH.

Nosilac poslova je preduzeće iz RS – Gas Res.

Nema saglasnosti Predsjedništva bez državnog zakona

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić postavio je svoj uslov za potpis na odluku o izgradnji Južne i Istočne interkonekcije. Komšić je zaključio kako ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković, koji je potvrdio da će se ova tačka naći na sjednici Vijeća ministara, uzaludno obećava ove projekte, jer zadnju riječ daje Predsjedništvo. 

"Dajte državni Zakon o gasu, pa ćemo razgovarati o Istočnoj i Južnoj interkonekciji. Južna interkonekcija ne bi bila problem da BH Gas nosi taj posao. Oni nama govore da smo ovisni o ruskom gasu i to je tačno, ali s druge strane odbijamo da Istočna interkoncekcija dovede gas u RS, a od mene se traži da tu ovisnost isporučim Zagrebu i Čoviću za snabdijevanje centralnog dijela BiH, koji je najveći potrošač.

Ne bi bio problem kuda bi išao plin, nego pod kojim uslovima. Dodik neće glasati za zakon o gasu, a ja bez tog na Predsjedništvu neću da glasam za interkonekciju", kazao je, između ostalog, Komšić za Hayat televiziju.

Njegov stav podržao je i član Predsjedništva BiH Denis Bećirović koji je kazao da će dati potpis, ali nakon što bude usvojen državni zakon o gasu.

S druge strane, ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković rekao je da je prethodna sjednica Vijeća ministara odgođena jer su se ministri iz RS povukli iz ranijeg dogovora koji je uključivao paralelno odobrenje i "Južne interkonekcije".

Prema njegovim riječima, uslovi ministara iz FBiH za dogovor o jednom drugom pitanju – kontroli goriva, bili da se podrže zakoni o VSTV-u, vanjskim poslovima, međunarodnim sporazumima te nabavka helikoptera za Oružane snage BiH.

Da li će se blokade nastaviti, ili će Vijeće ministara BiH donijeti odluku koju Predsjedništvo neće podržati, vidjet ćemo u narednom periodu.