Šišmiši u Bosni i Hercegovini: Zašto su važni za naš ekosistem?

Jedna od najočuvanijih populacija šišmiša u Evropi nalazi se u Bosni i Hercegovini, domovina je za čak 32 vrsta šišmiša, međutim iz Udruženja upozoravaju da ukoliko mi, kao građani, nastavimo nebrigom o prirodi mobli bismo brzto osjetiti probleme koje donosi nedostatak ovih korisnih životinja našem ekosistemu.

Kako je u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba govorio Besim Gurda, projekt menadžer Udruženja građana "Fojničani- Maglaj" u našoj prelijepoj domovini možemo pronaći najveće kolonije nekih vrsta šišmiša. 

Uloga šišmiša za ekosistem

Kako je za portal Radiosarajevo.ba kazao Gurda, šišmiši imaju ogroman značaj za ljude, šume i poljoprivredu, i to ne samo u Bosni i Hercegovini nego širom svijeta. 

"Jedna od najznačajnijih stavki u kojoj se ogleda njihova važnost je njihova ishrana. Šišmiši u BiH hrane se isključivo insektima, i to onim štetnim. Zbog toga imaju veliki značaj u regulaciji brojnosti štetnih insekata", kazao je.

Gurda je naglasio da u prosjeku, jedan šišmiš u toku jedne noći pojede i do 3.000 komaraca.

"Možete li zamisliti koliko je to značajno za očuvanje zdravlja ljudi, s obzirom na to da znamo da su komarci vektori brojnih bolesti?", dodao je.

Pored toga, pojasnio je i da se hrane drugim insektima, a ne samo komarcima. Uz to, kazao je i da se radi o štetočinama šumskih vrsta i poljoprivrednih kultura. Kako dodaje, šišmiši su jedni od najznačajnijih oprašivača šuma.

"U konačnici, šišmiši su najznačajnije životinje za uspostavljanje ravnoteže u prirodi, a znamo koje nam benefite priroda donosi i da ne možemo bez nje. Možemo li onda bez šišmiša? Iako je njihov značaj nemjerljiv, ni institucije, ni građanstvo u BiH ne pokazuju veliki interes za očuvanje ovih životinja. Kod nas još uvijek vladaju mitska mišljenja o šišmišima kao opasnim, krvoločnim životinjama. To mišljenje moramo mijenjati, ljude edukovati i uživati u blagodatima koje donosi suživot sa šišmišima", dodao je Gurda za portal Radiosarajevo.ba.

Na koji način su zbrinuti

Evropski šišmiši su najznačajniji sisari za uspostavljanje ravnoteže u prirodi a istovremeno su i najugroženiji te su zbog toga u posljednje vrijeme i najzaštićenije evropske životinje.

Obzirom da je Bosna i Hercegovina pristupila Međunarodnom sporazumu o zaštiti šišmiša EUROBATS, postoji hitna potreba i obaveza da se stanje u našoj zemlji upotpuni tačnim podacima o stanju šišmiša, posebno vrsta sa Aneksa II Evropske Direktive o staništima, radi njihove zaštite. U odnosu na većinu okolnih zemalja, podaci o stanju populacije i vrsta za Bosnu i Hercegovinu su vrlo manjkavi. To se uostalom jasno vidjelo i kod pripreme podataka za mrežu Natura 2000 u BiH. Većina podataka je bazirana na staroj i rijetkoj literaturi.

Nažalost, u Bosni i Hercegovini još uvijek ne postoje redovni monitorinzi i praćenje stanja populacija šišmiša, a prve korake na ovom polju su u novije vrijeme napravili Centar za krš i speleologiju iz Sarajeva i Sportski i naučno-istraživački klub Atom iz Zavidovića. Ipak, zbog veličine područja, malog broja istraživača i specifičnih životnih uvjeta šišmiša još uvijek se može reći da imamo samo sporadične podatke o ovim ugroženim sisarima.

Smjernice Međunarodnog sporazuma o zaštiti šišmiša, za čiju provedbu se BiH obavezala, nalažu zaštitu svih vrsta šišmiša, što kod nas nije slučaj. Kako je u BiH zaštita okoliša ustavna nadležnost entiteta tako imamo Crvene liste divljih vrsta i podvrsta biljaka, životinja i gljiva Federacije BiH objavljene u Službenim novinama Federacije BiH br.7/14 te Crvenu listu zaštićenih vrsta flore i faune RS-a objavljene u Službenom glasniku RS br.124/12, a na ovim listama se nalazi 18 (FBiH), odnosno 26 (RS) vrsta šišmiša, od ukupno 32 vrste koje naseljavaju Bosnu i Hercegovinu.

"Budući da su šišmiši jedina vrsta sisara koja zbog svoje ugroženosti uživa zaštitu kroz Evropski sporazum o zaštiti šišmiša, brigom o njima i povećanjem svijesti građana o potrebi njihove zaštite doprinijeli bismo ne samo zaštiti šišmiša i prirode u cijelosti nego i ukupnom ugledu Bosne i Hercegovine u stručnim i naučnim krugovima", zaključio je u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba Besim Gurda.