Seksualno nasilje u BiH, problemi i rješenja: "Prvi korak - pooštravanje kazni za počinioce"

Iskorjenjivanje nasilja nad ženama treba da bude glavni cilj koji nas sve ujedinjuje, rekla direktorica Udruženja "Prava za sve" Dijana Šehić na današnjem "Susretu s novinarima s ciljem pravilnog informiranja javnosti o seksualnom nasilju u BiH" koji je održan u sarajevskom hotelu Europa.

Susret je održan kako bi se javnost upoznala o problemima seksualnog nasilja u Bosni i Hercegovini i kako bi se govorilo o izmjenama krivičnog zakona u Federaciji BiH koji treba biti u skladu sa Istanbulskom konvencijoim koja je na snagu stupila još 2018. godine.

Kako je kazala Šehić tokom susreta s novinarima, usklađivanje "domaćeg" zakona sa Istanbulskom konvencijom značio bi ukidanje inferiornog položaja žena u našoj zemlji.

"Moramo raditi na promjeni svjesti svih nas. Promjene samo na papiru neće biti dovoljne.

Cilj Konvencije je i taj da će se moći preventivno djelovati. Žrtve će se moći javiti u Centre za pomoć koji će se uskoro otvoriti", dodala je Šehić i podsjetila da se Udruženje "Prava za sve" već 25 godina bori za ljudska prava.

Podcrtala je da se krivični zakon mora mijenjati uz učešće nevladinih organizacija.

Ona je rekla i to da je 16 nevladinih organizacija iz cijele BiH pripremio niz komentara na Nacrt zakona koji je ranije donesen u Parlamentu Federacije i dostavilo ih Komisiji za ravnopravnost spolova i ljudska prava u Parlamentu FBiH "jer su oni ti koji su se trebali izjasniti o nacrtu koji je bio u pripremi."

"Dobili smo podršku da se pridružimo sastanku članica radne grupe. Naš osnovni komentar je prije svega bio da se nevladin sektor mora uključiti u ovaj proces. To se ne može odvijati negdje iza zatvorenih vrata", istakla je Šehić.

Kaže da je prvi korak na kojem se treba raditi harmonizacija cjelokupnog krivičnog zakona u BiH sa Istanbulskom konvencijom.

"Paralelno s tim trebamo raditi na tome da osiguramo da se na teritoriji Bosne i Hercegovine entitetski krivični zakoni harmoniziraju, da ne bismo došli u situaciju da određena krivična djela u entitetima budu različito sankcionisana. Mi moramo osigurati sigurnu i jednaku zaštitu svim žrtvama u BiH i jednaku kaznu svim počiniocima. Istanbulska konvencija je velika prilika za to.

Idemo na prevenciju, na zaštitu i krivično gonjenje za seksualno nasilje i na saradnju sa civilnim sektorom. To su neki koraci koje je u ovom trenutku potrebno poduzeti", kazala je.

Dodala je da odgovora na njihove komentare još nema "jer su Opći izbori u BiH zaustavili proces" i konstatovala da od nove vlasti nevladine organizacije imaju velika očekivanja u pravcu podržavanja ovog procesa.

"Mi kasnimo već. Usklađivanje s Istanbulskom konvencijom je nešto što se još ranije trebalo uraditi, to je obaveza države. To nije ostavljeno na slobodnu volju", poručila je.

Na sastanku s novinarima pojavila se i zastupnica u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine Alma Kratina.

Kako je kazala, inicjativa za promjenu krivičnog zakona kada je u pitanju seksualno nasilje u prethodnom periodu u Parlamentu Federacije BiH je bilo "jako puno".

"Upravo zbog toga smo zahtijevali od ministra pravde da se pristupi tom poslu jer krivični zakon treba u cijelosti da dolazi od Ministarstva pravosuđa koje ima obavezu da donese novi krivični zakon jer vidimo da ovo što se odrazilo kroz inicjative zaista traži novi tekst.

Sve ono što se treba procesuirati na pravi način treba biti u skladu s Istanbulskom konvencijom koja je davno ratificirana. Moramo je provesti kroz zakonski okvir. Mislim da je ovo vrlo značajan susret danas da bismo uz novu vladu i novi sastav u Predstavničkom i Domu naroda krenuli dalje na temelju onog što smo učinili u proteklom periodu", kazala je Kratina.

Dotakla se i glavnih prepreka kada je u pitanju usklađivanje zakona u BiH sa Istanbulskom konvencijom.

"Glavna prepreka je nekapacitiranost Ministarstva pravosuđa. Svi skupa imamo koncenzus oko pitanja zaštite žrtava nasilja. To je nešto na čemu moramo raditi. Još od 2014. godine mi imamo obavezu da u skladu s Istanbulskom konvencijom napravimo pravni okviru za zaštitu žrtava.

Vidimo da nema dovoljno spremnosti da se prijavi nasilje, a ima ga. U vremenu pandemije je bio povećan broj prijavljenih slučajeva nasilja. Neophodno je da žrtve imaju pravu zaštitu i da osjete da su zaštićene. Mislim da na tom putu mi moramo podići svijest cjelokupne javnosti.

Neophodno je da žrtva iza sebe ima državu koja će je zaštiti. Na kraju krajeva, glavni zadatak države je da zaštiti najugroženije kategorije građana, a žrtve nasilja to svakako jesu", kazala je Kratina.

Smatra da je pooštravanje kazni za počinioce nešto što se treba promijeniti u kontekstu institucijalne podrške žrtvama, ali to nije jedina stvar.

"Postoje i brojne stvari koje kroz institucije treba osnažiti kada je u pitanju prevencija. Prava borba zapravo počinje na prevenciji. U Parlamentu FBiH smo svi imali koncenzus, kada smo donosili Nacrt zakona, da je pooštravanje kazni za počinioca nešto što će sigurno uticati na to da imamo manje ovakvih nemilih slučajeva kakvim smo svjedočili u proteklom periodu", podvukla je Kratina.

Podvukla je da u cijelom procesu moraju učestvovati svi - od zakonodavne vlasti, nevladinih organizacija, preko medija, do društva.

Na "Susretu s novinarima s ciljem pravilnog informiranja javnosti o seksualnom nasilju u BiH" govorio je i Amer Homorac iz Fondacije lokalne demokratije.

On je konstatovao također da Bosna i Hercegovina kao država i društvo nije uskladila krivični zakon s Istanbulskom konvencijom i istakao kako je ona stupila na snagu još 2014. godine.