Politika ili matematika: Ko drži ključeve nove vlasti u FBiH?

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine utvrdila je rezultate Općih izbora održanih 4. oktobra 2026. godine. Nakon potvrđivanja rezultata počeli su teći rokovi za konstituiranje vlasti.

Tako se u roku od 20 dana od 3. novembra trebaju konstituirati Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, kao i kantonalne skupštine. Izbor delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH vrši se odmah po konstituiranju kantonalnih skupština, a najkasnije mjesec dana od potvrđivanja izbornih rezultata.

Zastupnički dom: 50 ruku za većinu

Za parlamentarnu većinu u Zastupničkom domu FBiH, koji broji 98 zastupnika, potrebno je najmanje 50 glasova. Za donošenje odluka i potvrđivanje nove Vlade potrebna je odgovarajuća parlamentarna podrška. Pogled na raspored mandata otkriva izuzetno fragmentiran sastav budućeg parlamenta:

• Stranka demokratske akcije (SDA) – 31 mandat
• Socijaldemokratska partija BiH (SDP) – 16 mandata
• Koalicija predvođena HDZ-om BiH – 15 mandata
• Stranka za Bosnu i Hercegovinu (SBiH) – 9 mandata
• Narod i pravda (NiP) – 7 mandata
• DF/GS – Željko Komšić – 6 mandata
• Naša stranka – 4 mandata
• Koalicija NES/PDA/Naprijed! – 4 mandata
• Koalicija HDZ 1990 – 3 mandata
• BHI – Fuad Kasumović – 1 mandat
• Hrvatski nacionalni pomak (HNP) – 1 mandat
• POMAK – 1 mandat

Niti jedan politički blok ne može samostalno formirati većinu.

Blok okupljen oko SDA, ukoliko računamo na zastupnike SBiH-a i DF-a, s kojima je saradnja ranije deklarirana kao poželjna, broji 46 mandata. Tom bloku za prostu većinu nedostaju najmanje četiri glasa.

S druge strane, parlamentarni blok stranaka dosadašnje "Trojke" (SDP, NiP i Naša stranka) ukupno ima 27 mandata.

Kao i u prethodnim mandatnim periodima, koalicija predvođena HDZ-om BiH sa svojih 15 mandata predstavlja važnog političkog partnera u formiranju parlamentarne većine. Njena uloga posebno dolazi do izražaja kada se u obzir uzmu odnosi snaga u Domu naroda.

Zbog toga će značajnu ulogu u sklapanju konačnog sporazuma imati i manji regionalni politički akteri (NES, HDZ 1990, HNP, POMAK i BHI-KF), čiji pojedinačni mandati mogu biti presudni za formiranje minimalne parlamentarne većine.

SDA–SDP: Mogućnost koja se ne može isključiti

Model SDA–SDP uz dodatne partnere jedna je od mogućih opcija za formiranje nove vlasti. SDA i SDP zajedno imaju 47 zastupnika, odnosno samo tri mandata manje od potrebne većine u Zastupničkom domu FBiH. To otvara nekoliko kombinacija, bez obzira na političke rivalitete koji postoje između ove dvije stranke.

Iako su lideri obje stranke tokom proteklog mjeseca izjavljivali da je takvo partnerstvo moguće, ono nije njihov prvi izbor. Razlozi za eventualne prepreke sežu od odnosa iz prethodnog mandatnog perioda, tokom kojeg Vladu FBiH predvodi SDP, do političkih obećanja datih biračima tokom predizborne kampanje.

Ipak, zbog specifičnosti političkih odnosa u BiH i nužne povezanosti procesa formiranja vlasti na različitim nivoima, opcija nekog oblika političke kohabitacije SDA i SDP-a svakako postoji.

Treba podsjetiti da su ove dvije stranke krajem marta 2026. godine usaglasile stavove u vezi s pitanjem državne imovine, temom koja opterećuje političke odnose u BiH već tri decenije i čije nerješavanje otežava realizaciju važnih infrastrukturnih i energetskih projekata.

To, između ostalog, ukazuje na mogućnost ublažavanja političke retorike između dvije stranke, ali i na postojanje prostora za dogovore o pojedinim važnim pitanjima.

Dom naroda kao ključ

Ukoliko u formulu konstituiranja nove vlasti uključimo i pozicije u Domu naroda Parlamenta FBiH, računica se dodatno komplikuje, a pojedini politički partneri nameću se kao važni faktori u pregovorima. Nije dovoljno da SDA, SDP ili bilo koja druga kombinacija osigura 50 ruku u Zastupničkom domu. Za formiranje nove vlasti u Federaciji BiH potrebno je osigurati i politički dogovor koji omogućava izbor rukovodstva Federacije, a potom i imenovanje Vlade.

Vlast u FBiH formira se kroz dvije parlamentarne arene: Zastupnički dom i Dom naroda.

Amandmani na Ustav FBiH koje je 2022. godine nametnuo visoki predstavnik propisuju da Dom naroda ima 80 delegata: 23 Bošnjaka, 23 Hrvata, 23 Srbina i 11 delegata iz reda Ostalih.

HDZ BiH računa na dominantnu poziciju u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH, čime nastoji zadržati mogućnost da bude nezaobilazan partner u formiranju federalne vlasti.

Iz ove stranke SDP vide kao partnera s kojim žele nastaviti saradnju na federalnom nivou. Stoga ostaje da se vidi ko će od političkih aktera biti spreman iskoristiti svoj pregovarački kapital za sklapanje konačnog dogovora i pod kojim uslovima.

Upravo će raspored delegata u Domu naroda, posebno u klubovima Bošnjaka i Hrvata, biti jedan od ključnih elemenata budućih pregovora. Rezultati kantonalnih skupština i posredni izbor delegata pokazat će koliko su pojedine kombinacije iz Zastupničkog doma zaista održive i u drugom domu federalnog parlamenta.

Zbog toga će konačna politička matematika biti mnogo složenija od jednostavnog zbrajanja 50 zastupničkih glasova. Moguće je imati parlamentarnu većinu u Zastupničkom domu, a istovremeno nemati potrebnu podršku za kompletiranje procesa formiranja vlasti.

U konačnici, formiranje nove vlasti suštinski se bavi pitanjem ko može skupiti dovoljno političke podrške u oba doma Parlamenta FBiH i osigurati funkcioniranje nove vlasti.