Sarajevo: Promocija knjige "Dekodiranje agresije" u Vijećnici 25. aprila

Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, zajedno s Memorijalnim centrom Srebrenica – Potočari i Institutom za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, objavio je značajnu publikaciju Dekodiranje agresije: Uloga Vrhovnog saveta odbrane Savezne Republike Jugoslavije u ratu protiv Republike Bosne i Hercegovine.

Autori ovog istraživanja su dr. Muamer Džananović, dr. Hikmet Karčić, dr. Emir Suljagić i prof. dr. Sead Turčalo.

Premijerna promocija tog značajnog djela naše novije historije zakazana je za 25. april 2024. (19h) u Vijećnici u Sarajevu, gdje će autori i recenzenti, dr. Jasmin Medić i dr. Rasim Muratović, podrobnije izložiti svoje nalaze i raspravljati o posljedicama istraživanja za razumijevanje agresije na Bosnu i Hercegovinu te post-ratne politike. Događaj predstavlja priliku za akademsku zajednicu i širu javnost da se upozna s jednim od najvažnijih razdoblja novije historije Bosne i Hercegovine.

Inače, knjiga Dekodiranje agresije nudi dubinski pregled aktivnosti Savezne Republike Jugoslavije tokom sukoba početkom 90-ih godina, posebno se osvrćući na podršku Republici Srpskoj i agresiju na Bosnu i Hercegovinu.

Analizom stenograma i zapisnika Vrhovnog saveta odbrane, autori razotkrivaju kako su vrhovni vojni i politički lideri, uključujući Slobodana Miloševića, direktno rukovodili ratom protiv Bosne i Hercegovine i ratnim zločinima koji su obilježili kraj 20. stoljeća i znatno utjecale na političke tokove u regiji tokom skoro četvrt 21. stoljeća. Jedan od ključnih aspekata knjige je detaljna analiza 30. kadrovskog centra, koji je bio esencijalan za direktno sudjelovanje SR Jugoslavije u vojnim akcijama u Bosni i Hercegovini, dok je istovremeno javno negirao svoju umiješanost. Ovaj mehanizam bio je ključan za koordiniranje i financiranje vojnih snaga Republike Srpske, omogućujući nastavak ratnih operacija usprkos međunarodnim sankcijama i ekonomskim poteškoćama.

Autori također analiziraju kako su međunarodne sankcije, kao odgovor na osudu agresije, doveli do hiperinflacije i financijskih teškoća unutar SRJ, što je izazvalo napetosti između političkih lidera SRJ i RS zbog ekonomske nestabilnosti koja je ugrozila finansiranje rata. Osim što dokumentira historijske činjenice, knjiga otvara ključna pitanja o pravnoj i moralnoj odgovornosti država i pojedinaca koji su učestvovali u ratnim zločinima. Djelo će služiti kao referentni izvor za razumijevanje strategija i resursa koje je koristila SR Jugoslavija u agresiji na Bosnu i Hercegovinu, te će doprinijeti razumijevanju posljedica.