Roditelji zabrinuti: 'Fuzija škola' znači degradaciju sarajevskih mahala

 Posljednjih dana roditelji i uposlenici nekih od škola u Sarajevskom kantonu suočeni su sa različitim interpretacijama 'Programa mjera racionalizacije' koje je nedavno donijelo Ministarstvo obrazovanja. 

Dokument koji je potpisao premijer Kantona Sarajevo, a donio ministar obrazovanja Elvir Kazazović, predviđa uvođenje tzv. racionalne politike, koja bi se, sudeći po tekstu koji je objavljen, najporaznije odrazila na udaljene škole u padinskim dijelovima grada koje, zbog manjeg broja učenika, treba da budu pretvorene u područne. 

Dokument pod tačnim nazivom: "Program mjera racionalizacije budžeta Ministarstva obrazovanja, nauke i mladih Kantona Sarajevo u cilju unapređenja kvaliteta nastavnog procesa i sukcesivne isplate tužbi uposlenika osnovnog i srednjeg obrazovanja" donosi mjeru po kojoj će neke od škola biti 'fuzionirane' kako bi se ostvarile uštede. 

Odnosi se ovo, prije svega, na male škole koje rade s manje od 18 odjeljenja, a koje bi od sada trebale postati područna odjeljenja većih škola. Na taj način fuzionirale bi se upravljačke, rukovodeće i administrativne strukture. Predlagači 'Mjera' smatraju da bi ovim ostvarili značajne uštede. 

Hoće li mahale ostati bez škola i bez djece

Ovaj prijedlog naišao je na neslaganje u školama koje bi bile pogođene ovom mjerom. Većinom je riječ o manjim školama u padinskim dijelovima grada, kao što su npr. Hasan Kikić na Gorici, Hasan Kaimija na Soukbunaru ili Silvije Strahimir Kranjčević na Mejtašu. 

Roditelji i uposlenici ovih škola smatraju da bi proces njihovog pretvaranja u područne vodio ka postepenom ukidanju ovih škola, a time i gušenju lokalnih zajednica, u Sarajevu zvanih mahale. 

 Tim povodom, u petak je u O.Š, Silvije Strahimir Kranjčević održan sastanak direktora i predstavnika vijeća roditelja iz škola koje bi bile pogođene mjerama štednje. 

Na sastanku su se otvorila mnoga pitanja koja će, kako su najavili prisutni, biti upućena na adresu Ministarstva obrazovanja. Jedno od pitanja je i kako na koji način djelatnici Ministarstva ostvariti uštede u sopstvenim redovima, odnosno, koje su to mjere štednje koje su predvidjeli za sebe. 

Djeca nisu 'trošak'

Na sastanku su se mogla čuti mišljenja da djeca i njihovo obrazovanje ne bi trebali biti smatrani za 'trošak', već investiciju, te da se uštede mogu postići na drugim planovima, ali ne na način gašenja lokalnih škola. 

Direktori ugroženih škola nadaju se da će naići na solidarnost i onih obrazovnih institucija koje nisu na udaru mjera štednje. Smatraju da je ovo problem cijelog kantona, jer će ukidanjem malih škola doći do povećanja broja učenika u tzv. velikim školama, što će osjetiti svi. 

Dugoročno, smatra jedna predstavnica roditelja, ovo predstavlja demografski inženjering jer vodi do iseljavanja stanovništva iz malih lokalnih zajednica. 

"Ovo nije ukidanje škola, ovo je ukidanje tradicije", smatra ova mjaka. 

Da li će kantonalna vlada omogućiti ovoj djeci adekvatan prijevoz do udaljenih 'velikih' škola, da li će se napraviti trotoari kojima bi ona mogla bezbjedno da prolaze svoj svakodnevni put prema obrazovnoj instituciji, pitaju se. 

"Periferija već godinama ima hronični problem sa gradskim prijevozom. Zamislite kako bi bilo školarcima da svaki dan moraju da se prevoze do škole sa ovakvim gradskim prijevozom. A pritom u padinskim dijelovima se nikada nije gradilo kao do sada i gdje će ta buduća djeca ići u školu", pita se jedna od predstavnica vijeća roditelja. 

Kada je riječ o broju učenika u odjeljenjima, roditelji i direktori ističu da je optimalan broj 24, a da su u mnogim odjeljenjima koja imaju manje od 20 učenika prisutna djeca s poteškoćama, a da nastavno osoblje u ovim inkluzivnim razredima nema potrebne asistente. Stoga je manji broj učenika u odjeljenju jedini način da sva djeca savladaju gradivo. 

"U našoj školi već četvrta generacija Romske djece završava školovanje. Oni su se ovdje integrisali bez problema, ali ukoliko im ukinemo ovu školu, pitamo se koliko će generacija proći dok se ih ne integrišemo u neku drugu školu", ističe direktor škole iz naselja Gorica. 

Općine polažu pravo na škole

"Jadna smo zemlja ako je zatvaranje škola put ka uštedama. Ovdje se krenulo od kraja, preko dječijih leđa. Ovdje nije problem samo izolovanih škola, nego veći društveni problem", smatra direktor jedne od ugroženih škola. 

Problem racionalizacije poslovanja škola nije jedini koji je ovih dana prisutan u resoru osnovnoškolskog obrazovanja. 

Načelnici općina Centar i Stari grad upozoravaju na pet godina staru presudu Ustavnog suda po kojoj nadležnost nad poslovanjem osnovnih škola pripada lokalnim samoupravama, odnosno općinama. 

Očito je da će ovaj juni, zadnji mjesec školske godine, biti obilježen velikim pričama o sudbinama malih škola.   

Vezano: Elvir Kazazović za Radiosarajevo.ba: Treba uvesti informatiku u prvi razred osnovne škole

Racionalizacijom u predškolskom i osnovnom obrazovanju niko neće ostati bez posla

Općina Centar neće dozvoliti zatvaranje osnovnih škola

Ministar za obrazovanje KS-a: Učenici su opterećeni nepotrebnim sadržajima, a ne brojem predmeta