Riječ stručnjaka: Da li je kružni tok na Grbavici dobro rješenje?

Krajem februara najavljena je dugoočekivana vijest za građane Sarajeva, a to je početak gradnje Južne longitudinale u općini Novo Sarajevo. Veliki problem je stvarala stambena zgrada na Grbavici, a zbog nemogućnosti rušenja pronađeno je novo rješenje - kružni tok koji bi trebao riješiti problem "čepa" na Grbavici. Međutim, izgleda da ova solucija i nije najefikasnija.

Projektant saobraćajnih građevina dipl.ing.građ. Rijad Adžamija pojasnio je za Radiosarajevo.ba zašto kružni tok na ovoj lokaciji neće riješiti problem stvaranja gužve.

"Ne djeluje mi kao dobro rješenje. Kružni tok je dobro rješenje kada je približno jednak obim saobraćaja na oba pravca, a u ovom slučaju nije, posebno sa suženjem kolovoza na Južnoj longitudinali gdje bi opet pravili zastoj. Baš zbog toga, ne mogu isti prioritet na raskrsnici imati vozila koja se priključuju sa Hamdije Čemerlića u odnosu na vozila na Južnoj longitudinali", rekao je Adžamija.

Naglasio je da svakako i modifikovako rješenje kružne raskrsnice može biti adekvatno, ali uz određene analize. Naprimjer, kružna raskrsnica sa izgradnjom "bypassa", što predstavlja izgradnju posebne trake bez potrebe ulaska u kružni tok. Ta izgradnja je opravdana na najopterećenijim smjerovima u raskrsnici. Slike ispod su primjeri iz Mostara kružne raskrsnice s "bypassom".

"Svaka raskrsnica je priča za sebe i prije svakog projektovanja nove raskrsnice potrebno je provesti adekvatno brojanje vozila sa smjerovima kretanja. Ti podaci se unose u softverske programe, te se na osnovu toga prave kompjuterske simulacije saobraćaja na toj raskrsnici, kao i njen utjecaj na susjedne raskrsnice. Ispitaju se sva moguća tehnička rješenja uz uvažavanje prostornih i ekonomskih mogućnosti (semaforizirana raskrsnica, kružna raskrsnica, dodavanje posebne trake i slično) i tek ono tehničko rješenje koje daje najbolje rezultate se usvaja", istakao je Adžamija.

Iako većini građana prva pomisao na kružni tok predstavlja dobro rješenje, to nije uvijek tako. Rijad Adžamija je kazao da je potrebno da se donese adekvatno rješenje, a ne da se samo nešto napravi kako bi se pokazalo da se ipak nešto radi.

"Radim sa raznim općinama i načelnicima, te znam kako nekad 'guraju' oblike raskrsnica koje oni zamisle, bez adekvatne analize. A dešavalo nam se to i u gradu, kao na primjer kružna raskrsnica na Pofalićima, gdje smo svjedoci da promjena semaforizirane raskrsnice u kružnu ništa puno nije doprinijela", naveo je Adžamija.

Ranije su o tome govorili i profesori sa Građevinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Suada Sulejmanović i Ammar Šarić koji su uradili analizu saobraćaja u Sarajevu i objasnili da kružni tok nije uvijek dobro rješenje, a kao primjer naveli raskrsnice Energoinvest-Pofalići, Buća Potok, Kvadrant-Čengić Vila.

Oni su u svojoj analizi istakli da je osnovna funkcija kružnih raskrsnica usporenje saobraćaja radi povećanja sigurnosti. Da bi vozač sigurno prošao raskrsnicu potrebno je da smanji brzinu na 25-30 km/h. Projektanti imaju znanje i vještine pomoću kojih oblikuju raskrsnicu u cilju smirivanja saobraćaja i smanjenja brzine.

"Sljedeći problem koji ne shvataju donosioci odluke o investiranju je taj da se protočnost ne može postići ako poslije rotora na kratkom rastojanju nailazimo na semaforiziranu raskrsnicu. To su dva različita načina kretanja vozila i ne mogu biti međusobno usklađena na kraćim rastojanjima", ističe se u analizi.

Dakle, već iz prakse vidimo da kružni tok nije uvijek dobro rješenje, a to potvrđuju i riječi stručnjaka. Općina Novo Sarajevo je sjednici Općinskog vijeća dala saglasnost Kantonu Sarajevo da finalizira imovinsko-pravne probleme u ulici Zvornička i da nastavi radove na izgradnji što znači da ostaje da vidimo da li je neko zaista počeo praviti detaljne analize prije gradnje ili će nakon utrošenog novca i vremena problem, u najboljem slučaju, ostati isti.