Rat koji dugo traje: Zašto su mediji okrenuli leđa Trumpu?

Odnos Donalda Trumpa i američkih medija već godinama nije običan politički sukob. On je postao jedan od najizraženijih konflikata između američkog predsjednika i novinarske profesije u savremenoj američkoj politici.

Najnovija eskalacija dogodila se u ovih dana, kada je Trumpova administracija zabranila novinarima CNN-a, MS NOW-a i Politica pristup Bijeloj kući. Nekoliko dana kasnije, televizijske mreže ABC, CBS, NBC, Fox News i CNN obustavile su zajedničko televizijsko praćenje predsjednika, dok su CNN, MS NOW i Politico pokrenuli sudski postupak tvrdeći da je njihovim uskraćivanjem pristupa prekršeno pravo na slobodu štampe iz Prvog amandmana američkog Ustava.

Njemački međunarodni emiter Deutsche Welle (DW) izrazio je solidarnost s američkim medijima. DW, koji emituje vijesti na više od 30 jezika, saopćio je u utorak, 22. septembra da će "do daljeg" na svojim platformama na njemačkom i engleskom prestati da koristi foto i video-materijal koji proizvodi Bijela kuća i objavljuje preko svojih zvaničnih komunikacionih kanala.

Ovaj događaj ponovo je otvorio pitanje koje se često postavlja od početka Trumpove političke karijere: zašto su se veliki američki mediji toliko snažno okrenuli protiv njega?

Odgovor nije jednostavan. S jedne strane, Trump tvrdi da problem nije u njemu, nego u medijima koje optužuje za pristrasno, netačno i neprijateljsko izvještavanje. Prilikom posljednje zabrane CNN-a, MS NOW-a i Politica nije naveo jedan konkretan tekst ili prilog kao razlog, već je govorio o višegodišnjem nakupljanju onoga što smatra negativnim izvještavanjem. Trump je medije ponovo opisao kao izvore "fake news", dok je njegova administracija tvrdila da je pristup Bijeloj kući privilegija, a ne neograničeno pravo novinara.

S druge strane, upravo takav pristup predsjednika dodatno produbljuje sukob sa medijima. Novinarske organizacije tvrde da vlada ne bi smjela određivati koji će novinari imati pristup predsjedniku na osnovu toga da li im se sviđa njihovo izvještavanje. CNN, MS NOW i Politico u tužbi su naveli da je zabrana povezana sa sadržajem njihovog izvještavanja i da zbog toga predstavlja povredu Prvog amandmana.

Sukob nije počeo 2026. godine

Da bi se razumjelo zašto je posljednji incident toliko ozbiljan, potrebno je vratiti se nekoliko godina unazad. Trump je još tokom prve predsjedničke kampanje 2016. godine izgradio politički stil u kojem su mediji često bili jedan od glavnih protivnika. Izraz "fake news" postao je sastavni dio njegovog političkog rječnika, posebno kada bi određeni mediji objavljivali priče koje je smatrao nepravednim ili netačnim.

President Donald Trump has launched his own TV channel, Trump TV, giving him a platform to communicate directly with viewers and present his own coverage and message.

The launch comes as tensions between Trump and the US media escalate, with several major outlets blocked from… pic.twitter.com/iO5yR2Wn0s

— Channel 4 News (@Channel4News) September 23, 2026

Takav odnos nije nestao kada je Trump postao predsjednik. Naprotiv, sukob je postao dio svakodnevne politike Bijele kuće. Trump je često direktno napadao novinare i medijske kuće, dok su mediji intenzivno istraživali njegove odluke, političke poteze i djelovanje njegove administracije.

Zbog toga se može govoriti o svojevrsnom začaranom krugu: Trump medije smatra neprijateljski nastrojenim, a dio medija njegovo ponašanje smatra razlogom za još intenzivnije praćenje i kritiku njegovog predsjedništva. Svaka nova konfrontacija zatim dodatno povećava nepovjerenje s obje strane.

Jesu li se mediji zaista "okrenuli protiv" Trumpa?

Ovdje je važno napraviti razliku između nekoliko stvari. Kritičko izvještavanje samo po sebi ne znači da je neki medij "protiv" političara. Uloga novinarstva je upravo da preispituje odluke vlasti, provjerava njihove tvrdnje i ukazuje na moguće probleme.

The fake news lies about Trump so often it’s pathetic.
I read the other day that 99 out of 100 mainstream stories on him are bogus. Straight-up bullshit.
Here’s a compilation of the lying, corrupt, disingenuous media — told by the lying, corrupt, disingenuous media themselves.… pic.twitter.com/kHbvDU763p

— GRANDPA’s FREE ADVICE (@GOP_is_Gutless) September 23, 2026

Istovremeno, američki medijski prostor nije politički homogen. Postoje mediji različitih ideoloških orijentacija, a Trump ima snažnu podršku dijela konzervativnih i desno orijentisanih medija. Zanimljivo je da je među televizijskim mrežama koje su privremeno obustavile zajedničko televizijsko praćenje Trumpa bio i Fox News, koji je godinama imao znatno povoljniji odnos prema Trumpu od pojedinih drugih velikih televizijskih kuća.

Zato posljednji događaj ne treba posmatrati jednostavno kao sukob Trumpa protiv "svih medija". Preciznije bi bilo reći da se radi o sukobu predsjednika sa dijelom medijskog sistema, koji je u posljednjem slučaju doveo do neuobičajenog stepena solidarnosti između različitih novinskih organizacija.

Zašto Trump posebno kritikuje velike medije?

Jedan dio odgovora nalazi se u načinu na koji Trump razumije političku komunikaciju. On je od početka koristio društvene mreže kao način da direktno razgovara sa svojim biračima, zaobilazeći tradicionalne medije. Takav pristup mu omogućava da svoje poruke plasira bez novinarskog posredovanja i bez pitanja koja bi uslijedila na konferencijama za medije.

US Press Sets an Example by Boycotting Trump, Showing What the Media Can Do.

White House promoted its own ‘Trump TV’ feed online after ABC, CBS, Fox News and NBC decline to participate.#trump #donaldtrump #whitehouse #pressban #usa pic.twitter.com/m9DpnHuAvF

— Ravinder Singh (@ravindraJourno) September 22, 2026

To istovremeno mijenja odnos između predsjednika i novinara. Ako predsjednik smatra da tradicionalni mediji namjerno iskrivljuju njegove poruke, logično je da će pokušavati koristiti vlastite kanale komunikacije. Upravo se to dogodilo i tokom posljednjeg sukoba: nakon što su velike televizijske mreže obustavile dio praćenja, Bijela kuća je promovisala vlastiti digitalni kanal pod nazivom "Trump TV", predstavljajući ga kao direktan izvor informacija iz administracije.

Međutim, problem nastaje kada vlast počne koristiti pristup institucijama kao sredstvo pritiska na novinare. Tada pitanje više nije samo da li je određeni članak tačan ili pristrasan, nego i da li izvršna vlast smije kažnjavati medijske organizacije zato što joj se ne dopada njihov način izvještavanja.

Incident sa Associated Pressom

Jedan od ranijih primjera pokazuje da posljednja zabrana nije izolovan događaj. Bijela kuća je 2025. godine ograničila pristup novinaru Associated Pressa nakon što ta agencija nije prihvatila Trumpovu odluku da se naziv "Gulf of Mexico" zamijeni nazivom "Gulf of America" u skladu sa stilskim pravilima svog izvještavanja. AP je tada tvrdio da administracija kažnjava agenciju zbog njenog nezavisnog uređivačkog pristupa.

First, ban the press. Then become the press.

Trump bans news organizations from the White House, major networks stop pool coverage in solidarity, and now he’s launching TRUMP TV.

The dictator-in-chief with his own 24/7 propaganda network that only MAGA will watch.… pic.twitter.com/sxBxkHhQFv

— Christopher Webb (@cwebbonline) September 21, 2026

Bijela kuća je, međutim, zastupala drugačije tumačenje. Administracija je tvrdila da je pristup predsjedniku privilegija koju vlada može uređivati i da novinari nemaju apsolutno pravo na pristup svakom događaju.

Upravo zbog toga je spor oko medija mnogo veći od ličnog odnosa Trumpa i pojedinih novinara. On se pretvara u pitanje granice između predsjedničke kontrole pristupa i ustavne zaštite slobode štampe.

Ko je kome "okrenuo leđa"?

Možda je najpreciznije reći da nije riječ o jednom trenutku u kojem su se mediji odlučili okrenuti protiv Trumpa. Sukob se razvijao godinama.

Posljednji slučaj, međutim, pokazuje da je sukob prešao novu granicu. Kada su CNN, MS NOW i Politico izgubili pristup Bijeloj kući, druge velike televizijske mreže odlučile su privremeno obustaviti zajedničko snimanje predsjedničkih događaja. Washington Post i New York Times takođe su se pridružili određenim oblicima solidarnosti.

US President Donald Trump has said the media has an 'obligation to be fair' after he banned reporters from three major news outlets from the White House.

Latest: https://t.co/6bHoVeTtzR pic.twitter.com/olyuX1Q6K2

— Sky News (@SkyNews) September 21, 2026

To pokazuje da pitanje više nije samo: "Da li mediji vole Trumpa?"Pravo pitanje je: "Može li predsjednik ograničiti pristup novinarima zato što mu se ne sviđa način na koji o njemu izvještavaju?"

Odgovor na to pitanje sada će, između ostalog, tražiti i američki sudovi. CNN, MS NOW i Politico pokrenuli su postupak upravo na osnovu tvrdnje da je njihovo selektivno isključivanje protivno Prvom amandmanu.

Na kraju, možda je upravo to najvažnije razumjeti u cijeloj priči. Sukob Trumpa i medija nije samo lični obračun predsjednika i novinara. On je dio šire borbe oko toga ko kontroliše političku komunikaciju, koliko vlast mora tolerisati kritičko novinarstvo i gdje završava predsjedničko pravo da bira način komunikacije, a počinje pravo javnosti da dobije nezavisne informacije o radu vlasti.

Zbog toga se posljednji sukob ne može svesti na pitanje jesu li mediji "protiv Trumpa" ili je Trump "protiv medija". Mnogo važnije pitanje je šta se događa kada predsjednik i veliki dio novinarske profesije više ne vjeruju jedni drugima. U takvoj situaciji posljedice ne osjećaju samo političari i novinari. Osjeća ih i javnost, koja mora odlučivati kome će vjerovati kada dvije strane nude potpuno različite verzije iste stvarnosti.