Promjene ne dolaze od velikog broja ljudi, već od 1 posto njih

Semra Džaferović
Promjene ne dolaze od velikog broja ljudi, već od 1 posto njih
Za pozitivne promjene u budućnosti naše zemlje, često je potrebno mijenjati svijest građana koji se moraju ujediniti i shvatiti da su im problemi zajednički, te da ih samo zajedno mogu i riješiti.

Izgradnja mira je konstantan i dugotrajan proces kojem mogu doprinijeti svi građani.

Mladi ljudi zasigurno mogu biti nukleus pozitivnih pokretačkih procesa. Stoga je ulaganje u izgradnju kapaciteta mladih prepoznato kroz USAID-ov projekat PRO-Budućnost, koji u našoj zemlji djeluje već tri godine.  

Jedan od načina da mladi usvoje znanja i da se motiviraju je „Mala škola izgradnje mira“, koja se odvija pod okriljem USAID-ovog projekta PRO-Budućnost.

Iz ove on-line škole je do sada izašlo tridesetak optimističnih mladih osoba iz raznih lokalnih zajednica, te različitih religijskih i etničkih skupina. Oni dijele uvjerenje da će u našem društvu doći do promjena na bolje ako se međusobno budemo upoznavali, razgovarali i razumijevali, kao što su i oni to činili tokom pohađanja ove škole. Boravili smo jedan dan među njima i kroz razgovor saslušali njihova razmišljanja.

Toliko smo isti, a pristupamo jedni drugima sa toliko različitosti. Promjene ne dolaze od velikog broja ljudi, već od 1 posto njih, zato mislim da mi ovim sitnim koracima  već nešto mijenjamo. Razumijevanje, poštovanje i međusobni dijalog - ako nemamo te tri sekvence u BiH, nismo svjesni šta gubimo“, kaže Tamara Cvetković iz Milića.

Motivirana onim što je učila i ohrabrena porukama koje prenosi PRO-Budućnost, Tamara se angažirala i kao svaki dobar učenik napredovala, pa je danas jedna od koordinatorica projekata izgradnje mira.

A nije bilo potrebno mnogo da se i ostali mladi polaznici, koji dolaze iz raznih krajeva BiH, zbliže i počnu razgovarati. Vrlo brzo su “kliknuli” te došli i do poveznice svog druženja - rečenicu iz filma U ime oca i sina: “Mir nema alternativu”.

Njihovi razgovori su tekli o sasvim uobičajnim temama - fakultet, posao, privatni život.

„Kad je krenula edukacija bilo nam je fascinantno što i toliko godina nakon završetka rata još uvijek dovoljno ne razgovaramo“, rekla je za Radiosarajevo.ba Svetlana Vuković iz Rudog, direktorica Centra za odgovornu demokratiju Luna.  „Neophodno je razgovarati sa mladima. Kako je rekla jedna od polaznica škole, mir moramo nositi u nama i moramo da želimo raditi na miru uz različite poslove kojima se bavimo. Svi moramo raditi na miru, razgovarati o onome što se dogodilo, govoriti i o onome što je bilo loše“.

Iako je Svetlana optimista, smatra da još uvijek ima dosta posla da se uradi u BiH na izgradnji mira jer  vladajuće strukture, umjesto da doprinose što većoj promociji mira, i dalje odvlače ljude od gradnje sopstvenih stavova  i otvaranja prema drugima.

A upravo ta otvorenost ključan je korak za napredak u zajedničkoj budućnosti, smatra mladi sociolog Aleksandar Milanović iz Milića.

„Bolja budućnost kako za nas tako i za našu djecu doći će ako budemo otvoreniji jedni prema drugima i riješimo se dominantnih stereotipa i predrasuda“, komentirao je Aleksandar koji smatra da, osim političara, štetan utjecaj vrše i mediji.

Kaže kako politika negativno utječe na svijest mladih, ali da veliku odgovornost snosi i porodica:

„Porodica je glavni faktor. Često nas roditelji i stariji uče razne negativne stvari. Djeca nisu sociolozi da to razumiju. Trebali bi nas učiti novim vrijednostima.“

Ni sistem obrazovanja im ne omogućava drugačije. Djeca i mladi tako uče, naprimjer, različitu historiju svoje zemlje u školama u Federaciji i u Republici Srpskoj, što zasigurno ne doprinosi zbližavanju.

Da etikete o drugom i drugačijem dobijamo prilikom odrastanja, slušajući negativno obojene priče starijih, ali i kroz obrazovanje i medije, smatra i studentica Melisa PerićSrebrović iz Sarajeva, koja naglašava koliko je važna borba protiv neznanja, predrasuda i mržnje.

„Da bismo razumijeli jedan koncept i da bismo mogli da krenemo u proces pomirenja, mi moramo da znamo i historijski kontekst i činjenice“, kaže Melisa. „U samom sistemu školstva mi treba da promijenimo način na koji se posmatra i rat i mir i konflikt, i to ne kroz definicije nego više kroz neko druženje i neetiketiranje“, Melisino je mišljenje o procesu izgradnje mira. „Tako mali prostor, a tako puno podjela da to više uopšte nije zdravo“, kaže Melisa.

Svi oni željeli bi promijeniti sredinu u kojoj žive kako bi u njoj jednog dana lijepo živjela i njihova djeca.

„Mala škola za izgradnju mira“ je, kroz šest tematskih cjelina u ukupnom trajanju od šest sedmica, omogućila polaznicima stjecanje znanja o izgradnji mira iz različitih teorijskih i praktičnih perspektiva. Sljedeći ciklus počinje u jesen.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije

Podijeli članak