Prof. Sanda Midžić Kurtagić o stanju u oblasti cirkularne ekonomije na Balkanu

Nevladina organizacija Centar za energiju, okolinu i resurse – CENER 21 sprovodi projekat pod nazivom „Resursnom efikasnošću ka održivom razvoju i očuvanju okoliša“, koji ima za cilj promociju održivog razvoja sektora prehrambene industrije kroz implementaciju aktivnosti za poboljšanje resursne efikasnosti.

Projekat je odobren od strane Centra za promociju civilnog društva (CPCD) u sklopu trogodišnjeg programa „Misli o prirodi!“, finansiranog od strane Švedske.

Jedna od glavnih aktivnosti u sklopu projekta je Kampanja za jačanje javne svijesti o društveno odgovornim kompanijama i održivim okolišnim praksama koje kompanije primjenjuju.

Kao dio Kampanje, predviđeno je sprovođenje intervjua pod nazivom „Razgovaramo sa stručnjacima na temu resursne efikasnosti u bh. proizvodnom sektoru i put naprijed“.

Intervju s prof. Sandom Midžić Kurtagić ima za cilj da doprinese motivisanju bh. proizvodnih kompanija da postanu društveno odgovornije i da započnu sa ulaganjem u održivo poslovanje radi ostvarenja ekonomsko-socijalnih i okolišnih benefita.

Zelena agenda za Zapadni Balkan usvojena je na Samitu za Zapadni Balkan, održan u Sofiji u novembru 2020. godine. Izrada i usvajanje ova Agenda predviđeno je Evropskim zelenim planom, skupom politika i mjera koje Evropsku uniju vode ka klimatskoj neutralnosti do 2050. godine.

Očekivana tranzicija za Evropu može biti u potpunosti efikasna samo ako i zemlje, koje je neposredno okružuju, poduzmu efikasne mjere predstavljene u Zelenoj agenda za Zapadni Balkan. Sastavni dio Agende su i smjernice za njezino provođenje. One definiraju aktivnosti u pet ključnih oblasti, koje su iste kao u Evropskom zelenom planu, a za čiju implementaciju je izdvojeno 9 milijardi EURA:

• Klimatska akcija, uključujući dekarbonizaciju, energetiku i mobilnost
• Cirkularna ekonomija, sa posebnim osvrtom na otpad, recikliranje, održivu proizvodnju i efikasnu upotrebu resursa
• Biodiverzitet, čiji je cilj zaštita i obnavljanje prirodnog bogatstva regiona
• Borba protiv zagađenja vazduha, vode i zemljišta i
• Održiva ruralna područja i lanci za proizvodnju hrane.

Navedene mjere, obuhvataju sve sektore, a naročito industrijsku proizvodnju, energetiku, saobraćaj, poljoprivredu i komunalne usluge.

O tome kako će to utjecati na proizvodnju i industrijski sektor u BiH da provede mjere iz Zelene agende, CENER je razgovarao upravo s prof. Sandom Midžić Kurtagić sa Mašinskog fakulteta, Univerziteta u Sarajevu.

"Zelena agenda poziva na promjenu pristupa proizvodni iz linearnog u cirkularni, resursni efikasniji model sa energijom proizvedenom iz obnovljivih izvora. To zahtijeva potpunu promjenu razmišljanja i koncepta upravljanja materijalnim resursima za proizvodnju, uključujući glavne i pomoćne resurse, vodu i energiju. Potrebno je poznavati materijalne tokove u procesu proizvodnje, kako bi se maksimiziralo njihovo korištenje a otpadni tok sveo na minimum", pojašnjava prof. Midžić Kurtagić.

Prema njenim riječima, ovakav koncept se suprotstavlja tradicionalnom, linearnom ekonomskom modelu, koji se temelji na obrascu „uzmi-napravi-odbaci“ (eng. take -make – throw away).

Model, kako kaže, podrazumijeva potpuno zatvaranje tokova otpada u kružni ciklus, gdje se iskorišteni proizvodi, materijali ne odlažu već iskorištavaju na različite načine. Podrazumijeva se nekoliko glavnih principa: sprječavanje nastajanja otpada (korištenje isključivo potrebnih resursa), ponovna upotreba odbačenih materijala, proizvoda, recikliranje materijala i kompostiranje. Postoji ogroman spektar mogućnosti za preispitivanje i redizajniranje načina na koji izrađujemo stvari.

"Kroz promjenu naše perspektive možemo redizajnirati način na koji funkcionira trenutni model ekonomije - dizajnirajući proizvode na način da mogu biti napravljeni da ponovo budu iskorišteni.

Ovim modelom se podržava razvoj novih industrija, malih i srednjih preduzeća i radnih mjesta, uz smanjenje emisija i povećanje efikasne upotrebe prirodnih resursa. Mnoge industrijske kompanije u BiH su već prihvatile principe cirkularne ekonomije: repariranje, ponovna upotreba, recikliranje radi smanjenja otpada i poticanja održivih ekosistema. Kompanije, koje ranije usvajaju ove principe, mogle bi steći značajnu konkurentsku prednost. Postoje razni načini za uvođenje cirkularnog upravljanja otpadnim tokovima u industrijama.

Na prostoru BiH kao pozitivan primjer inovativnog poslovanja se može izdvojiti kompanija Kesa d.o.o., koja se bavi proizvodnjom cekera, kabanica, nesesera i odjeće za kućne ljubimce izrađenih od recikliranih kesa. Svi artikli koje proizvodi ova kompanija sačinjeni su od recikliranog PVC materijala koji je higijenski testiran i zdravstveno odobren. Cilj kompanije je smanjiti stvaranje novog plastičnog otpada, a vraćanje postojećeg u lanac upotrebe uz smanjenje teško razgradivog otpada na deponijama.

Također, kompanija Elektro Tim bavi se inovativnom dekorativnom rasvjetom za ulice i ukrašavanjem javnih površina tokom praznika. Ova kompanija plastični otpad, i od reciklirane plastike proizvodi ukrasnu rasvjetu i novogodišnjih ukrase. U 2020. godini je bilo planirano prikupljanje 90.000,00 plastičnih boca i kreiranje 500 ukrasa", govori prof. Midžić Kurtagić.

Na pitanje koliko je značajna uloga kreatora politika u smislu uvođenja koncepta cirkularne ekonomije, odnosno resursne efikasnosti u industrijska preduzeća, ali i u druge sektore u BiH, profesorica odgovara:

"Kreatori politika imaju presudnu ulogu u uvođenju principa cirkularne ekonomije u industrijski sektor, jer samo kroz konkretno i temeljno razrađene politike, ovaj koncept može zaživjeti na području BiH. Istina je da neke kompanije već samostalno započinju sa djelimičnim uvođenjem metoda cirkularne ekonomije, kako bi postigle veću konkurentnost i profit, ali to nije dovoljno za postizanje cjelokupnog održivog razvoja industrijskih preduzeća u ovoj državi. Kompanijama je potrebno konkretno usmjerenje i aktivnija uključenost vlasti, odnosno kreatora politika u ovu tematiku.

Politike, kojima je cilj poboljšati efikasnost resursa mogu donijeti razne benefite, uključujući niže troškove proizvodnje, povećanu konkurentnost, povećanje radnih mjesta, smanjenu ovisnost o uvozu robe i manje štetnih utjecaja na okoliš. Činjenica je da se kreatori politika, lokalne i nacionalne vlasti dovoljno ne angažuju u ovoj oblasti i stoga još uvijek imamo ekonomiju baziranu na linearnom principu.
U BiH će biti potrebno uložiti mnogo truda i napora da se uspostavi adekvatna kolaboracija između industrijskih kompanija i građana, ali jednom kada se uspostavi, proces tranzicije BiH će poprilično krenuti ka boljem", naglašava Midžić Kurtagić.

Upitana ima li neku poruku za predstavnike industrijskih kompanija, ali i za širu javnost, koja se odnosi na očuvanje resursa i transformaciju ka cirkularnoj ekonomiji, profesorica Midžić Kurtagić odgovara:

"Moja poruka za kompanije podrazumijeva da promijene pogled prema dosadašnjem iskorištavanju resursa, da se informišu o raznim opcijama za promjenu njihovog poslovanja i da se prestanu isključivo oslanjati na predstavnike vlasti i od njih očekivati pomoć, već da samostalno počnu raditi na idejama za unaprjeđenje rada i da sa istim idejama apliciraju za domaće i međunarodne fondove. Bitno je da se počne s malim koracima i manjim promjenama kako bi se postepeno došlo do potpunog zaokreta u radu kompanija. Također, poručujem da industrijske kompanije počnu sarađivati međusobno da uspostave industrijsku simbiozu i pri tome naprave planove kako međusobno mogu jedni drugima pomagati uz ostvarenje ekonomskih i okolišnih benefita.

Naglašavam da i kompanije i ostalo stanovništvo moraju promijeniti odnos prema otpadu, početi gledati otpad kao resurs i temelj za razvoj biznisa, za poboljšanje egzistencijalnih stanja u lokalnim zajednicama, što će doprinijeti zdravijem i okolišno prihvatljivijem životu kako na lokalnom nivou, tako i u globalnom području", zaključuje na kraju razgovora prof. Sanda Midžić Kurtagić.