Prije 37 godina u Sarajevu klizište je odnijelo jedan ljudski život i kompletno naselje

Vratnik je jedno od najljepših sarajevskih naselja na koje rijetko koji posjetilac Sarajeva ostane ravnodušan.

Naselje Vratnik prvi se put dokumentirano spominje 1528. godine, a sami naziv Vratnik je, kako se pretpostavlja porijekla od riječi Bratnik ili "vrata".

Stara vratnička tvrđava je jedno vrijeme služila kao ulaz za putnike i dobra koji su ulazili u grad sa istoka u to vrijeme.

Postoje mnoga predanja o važnosti Vratnika za Sarajevo, još od doba zapisa iz turskog vremena u Bosni i Hercegovini. Tako se navode i priče o Mošćanici koja je "nekada tekla jednim rukavcem preko Vratnika i kod Carevog mosta se ulivala u Miljacku. Kod današnje Višegradske kapi je ulazio je taj krak među gradske zidine i tekao, natapajući bašte i okrećući mlinice. Pripovijedalo se da je davno, nekoliko desetljeća po zauzimanju Bosne, taj rukavac Mošćanice preko Vratnika proveo Skender-paša. Neka žena nije nikako htjela dopustiti da se voda prevede preko njezina zemljišta, pa ju je Skender-paša prevario tako što je umolio da voda preko njena posjeda teče samo dan i noć. Kada su prošla dvadeset četiri sata, zatraži žena da se voda odvrati. Ali joj Skender-paša odgovori da je ona sama pristala da voda teče dan i noć, a ne samo  dvadesetčetiri sata. Kada je žena uvidjela da se pre­varila, pomiri se sa sudbinom, jer na ovom svijetu nije nikom sve poravno" (Vlajko P.,  Legende Iz Starog Sarajeva, 2003. godina).

Kako je sve izgledalo 1987. godine?

Osim historijskih zapisa o Vratniku, postoje i oni iz moderne historije grada Sarajeva, a govore o prirodnoj nesreći koju je ovo naselje doživilo prije 37 godina. 

Tog 13. maja 1987. godine, uslijed aktivnog klizišta, desio se odron na Zmajevcu, iznad Višegradske kapije, koji se odrazio i na sami Vratnik.

Jedna od njih je i 'Karanfil mahala', romsko naselje na tadašnjem Vratniku, koje je u odronu i nestalo. Odron je išao sve do Mošćanice, a jedna žena je smrtno stradala. 

Kako sarajevski mediji 14. maja izvještavaju "Sarajevsko naselje Zmajevac, u neposrednoj blizini Vratnika. Slika stravična. Ogromne količine zemlje i kamena, a pod njima porušene kuće. Zabrinuta lica stanara porušenih objekata. Tako je bilo jučer ujutro u Ulici Višegradska kapija. Odron ogromne mase kamenja i zemlje, prouzrokovan klizištem, oko 11 sati srušio je 22 kuće.

Prema izjavi istražnog sudije sarajevskog Višeg suda Zorice Gogala, koja je jučer i obavila uviđaj, kao i na osnovu izjava očevidaca, sumnja se da je stradala Ešfera Lukač, rođena 1955. godine nastanjena u Ulici Višegradska kapija, broj 23, majka dvoje djece.

Sretna je okolnost što je dan ranije zbog opasnosti od klizišta terena evakuisano stanovništvo iz najugroženijih kuća. Odmah nakon jučerašnje nesreće iseljeni su i stanari petnaest okolnih kuća za koje se pretpostavlja da bi mogle biti ugrožene. U prostorije Osnovne škole "Džavid Haverić" smješteno je oko 140 stanara. Ekipe domova zdravlja "Stari grad" i "Vratnik" reagovale su odmah."

"Prema izjavama očevidaca, nesreći je prethodilo naglo slijeganje zemljišta uz potmulu tutnjažu i za nekoliko minuta zbrisalo je više kuća.
Kao i u svakoj nesreći, i u ovoj solidarnost sa unesrećenima dokazala se na djelu. Komšije su među prvima ponudile pomoć i otvorile vrata svojih domova."

Danas više nema Karanfil mahale, a neki zapisi o ovoj nesreći su ostali na ulicama. Tu je nekada bio i slavni restoran "Kod Banče", gdje su mnogobrojne Sarajlije i Sarajke uživale u smreki. Kasnije se restoran kasnije preselio na Baščaršiju, a služila se i tucana kafa. 

Historija pamti i poplavu na Bistriku koja se dogodila 1986. godine, kada se voda nakon obilnih padavina akumulirala bez mogućnosti da je odvodi prime, te je kako svjedoče Sarajlije, bujica nosila kontejnere i automobile skroz do korita Miljacke niz ulicu 6. aprila, sadašnju ulicu Bistrik.

A 1868. godine govori se o klizištima na području Hošinog brijega koji se otkinuo od brda i sručio na Bistrik. 

Prema dostupnim informacijama sa stranice Općine Stari Grad, jedno od klizišta na lokalitetu Vratnika sanirano je 2010. godine. A za mahalu prekoputa Vratnika i njene mjesne zajednice, još uvijek postoji opasnost od klizišta i Bistričkog potoka koji je prema navodima zatrpan otpadom sa obližnjeg gradilišta Trebević Hills. 

Ostaje se da se vidi kako će slivovi potoka u Sarajevu uticati na kompletnu situaciju sa potencijalnim prirodnim nesrećama, te da li ćemo svjedočiti ponavljanju skorije historije Bistrika i Vratnika.