Političke igranke oko blaga naše domovine: U Dejtonu imovina nije predata entitetima

Novi-stari Prijedlog zakona o državnoj imovini Bosne i Hercegovine ponovo je ove sedmice upućen u parlamentarnu proceduru, a potpisali su ga državni zastupnici Jasmin Emrić (NES), Šemsudin Mehmedović (Naprijed), Aida Baručija (BHI-KF) i Elvisa Hodžić (NES).

Riječ je o istom tekstu koji je u Predsjedništvu naše zemlje usvojen u oktobru 2024. godine, kada su 'za' glasali Željko Komšić i Denis Bećirović, dok je, očekivano, protiv bila Željka Cvijanović. Ovaj put prijedlog je upućen po 'hitnoj proceduri' kako bi se izbjeglo eventualno blokiranje na Kolegiju. Više o tome možete čitati OVDJE.

Državna imovina dugogodišnji je kamen spoticanja političke igranke naše zemlje, a postavljaju ga, dakako, oni iz RS-a koji bi rado raskrčili šume. Krajem oktobra je tako nelegalni premijer entiteta RS Savo Minić kazao kako su državnu imovinu - šume, upisali kao vlasništvo entiteta, bez obzira na to što su međunarodni sporazumi, Ustav i zakoni decidno jasni, državna imovina je vlasništvo države.

Pravni titular je država

No, ništa od toga ne sprječava političku "elitu" entiteta RS da godinama tvrdi da sva nepokretna imovina na teritoriji entiteta pripada entitetu - pod imovinom podrazumijevaju, uz šume, i rijeke, jezera, planine, poljoprivredna zemljišta, ali i zgrade, kasarne i druge objekte koji su ostali iz bivše Jugoslavije.

S tim u vezi vrijedi podsjetiti na analizu koju je u decembru 2021. objavio Institut za geopolitiku, ekonomiju i sigurnost (IGES), s naslovom "U Dejtonu imovina nije predata entitetima".

"Što se tiče državnog posjeda, odnosno vlasništva, jasno je da ono obuhvata cijeli državni teritorij tj. državno zemljište, javna dobra, rudnike, naftna polja, planine, rijeke, drumski, željeznički, morski i vazdušni saobraćaj itd. Pravni titular tog cjelokupnog državnog vlasništva, odnosno teritorija je država, a općine su samo nosioci prava korištenja.

Institut za geopolitiku, ekonomiju i sigurnost (IGES) posjeduje kartu čiji je izdavač Republička uprava za geodetske i imovinsko pravne poslove iz Sarajeva, a koja je izdata 1992. godine. Karta je napravljena po narudžbi tadašnjeg državnog vrha Republike BiH pri čijoj izradi su korišteni isključivo zvanični podaci i dokumenti, temeljeni na međunarodnom i domaćem pravu i pravnim propisima koji tretiraju državnu imovinu:

"Upravo ta karta sa pratećim uputama i pojašnjenjima, pored ostalih dokumenata i drugih mapa, korištena je tokom mnogih ratnih pregovora. Prema svjedočenjima direktnih učesnika pregovora u Dejtonu, tadašnji predstavnik agresorske strane Slobodan Milošević je pokušavao ubijediti bosanskohercegovačke pregovarače da prepuste entitetima vlasništvo nad državnom imovinom. I pored velikih pritisaka i prijetnji nastavkom rata, to mu nije pošlo za rukom, jer bi podjelom državne imovine bila podijeljena država Bosna i Hercegovina. Stav tadašnjih pregovarača u ime Republike BiH bio je jasan i nepokolebljiv smatrajući da svaka predaja državne imovine entitetima, pa čak i jednog njenog dijela u ruke nižih nivoa vlasti, predstavlja reduciranje ili gubitak same državnosti!

Sve do danas državna imovina je sačuvana što su potvrdile i konačne presude Ustavnog suda BiH u korist Bosne i Hercegovine. Pošto se nije uspjelo silom u ratu, zatim nezakonitim knjiženjima na niže nivoe vlasti, trenutno se pod ucjenama i prijetnjama odlučivanje o imovini pokušava prebaciti na politički nivo kako bi se glasanjem u Parlamentu BiH imovina oduzela od države i prenijela na entitete. Stoga se postavlja pitanje zašto se ponovo želi pregovarati o nečemu što je Dejtonom definisano, ili Dejtonski sporazum služi kako kome zatreba?", navodi IGES.

Oni donose i prepisani tekst sa Zemljišne karte Republike Bosne i Hercegovine iz 1992. godine gdje je jasno navedena definicija državne imovine, zatim njen sastav, kao i površine koje zauzimaju državna i privatna imovina:

• Zemljišna karta sa nacionalnom strukturom Republike Bosne i Hercegovine
• Zemljišna karta Republike Bosne i Hercegovine sa nacionalnom strukturom pruža informaciju o općedruštvenoj (državnoj) svojini i njenom prostornom položaju, te naseljenost stanovništva po općinskim područjima i na nivou Republike.
• Teritorija Republike Bosne i Hercegovine ima ukupnu površinu od 5.119.683 hektara. Općedruštvena (državna) svojina čini 53,26% ili 2.726.971 hektara, a u svojini građana 46,74% ili 2.392.712 hektara.
• U strukturi površina općedruštvene svojine dominantna je površina pod šumom 1.789.307 hektara (34,95% od ukupne površine Republike), pod pašnjacima se nalazi 572.856 hektara (11,19% od ukupne površine).
• U svojini građana obradive površine čine 1.470.318 hektara ili 28,72% od ukupne površine Republike.
• Razmještaj općenarodne (državne) svojine na teritoriji Republike značajan je sa stanovišta korištenja prirodnih resursa i uticaja države na raspolaganje ovako značajnim površinama.

Sve je jasno

"Dosadašnje karte bavile su se pitanjem naseljenosti stanovništva teritorije Republike zanemarajući prostor općedruštvene (državne) svojine koji čini više od polovine površine Republike. Drugi segment karte je prostorna naseljenost stanovništva teritorije Republike. Za predstavljanje ove komponente karte korišteni su statistički podaci popisa stanovništva iz 1991. godine po naseljenim mjestima.

Gradska područja su predstavljena grafički s obzirom da je na malim prostorima koncentracija velikog broja stanovnika i da prostor gradskih rejona čini općedruštvena (državna) svojina. Tako npr. na gradskim područjima 12 gradova (Sarajevo, Banja Luka, Zenica, Tuzla, Mostar, Bihać, Brčko, Bijeljina, Prijedor, Doboj, Bugojno i Trebinje) živi ukupno 1.044.450 stanovnika, od čega 110.214 Hrvata, 454.908 Muslimana (Bošnjaka op.a.), 295.437 Srba i 183.891. ostalih.

Što se tiče državnog posjeda, odnosno vlasništva, jasno je da ono obuhvata cijeli državni teritorij tj. državno zemljište, javna dobra, rudnike, naftna polja, planine, rijeke, drumski, željeznički, morski i vazdušni saobraćaj itd. Pravni titular tog cjelokupnog državnog vlasništva, odnosno teritorija je država, a općine su samo nosioci prava korištenja. Prema međunarodnom pravu državni teritorij odnosno državni posjed, pa i bosanskohercegovački, pripada ukupnom broju njenih građana bez obzira na njihovu nacionalnu, vjersku, rasnu, socijalnu i drugu pripadnost. Dakle, u Bosni i Hercrgovini ne postoji bilo čiji pojedinačni nacionalni posjed, pa shodno tome ni bilo čiji pojedinačni nacionalni državni teritorij. Ovako koncipirana zemljišna karta pruža uvid u teritoriju Republike Bosne i Hercegovine, naseljenost stanovništva po nacionalnosti, te zajednički prostor općedruštvene (državne) svojine", dodali su tada iz IGES-a.

Inače, još uvijek je aktuelna privremena zabrana raspolaganja državnom imovinom, o čemu je odlučio Paddy Ashdown, nekadašnji visoki predstavnik, 2005. godine.