Književnica iz Hrvatske uz inicijativu za Vijećnicu: "Ostala je neka praznina"

Hrvatska književnica, pjesnikinja i esejistica Darija Žilić pružila je podršku inicijativi bosanskohercegovačkih pisaca i intelektualaca, predvođenih Semezdinom Mehmedinovićem, za povratak Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine u sarajevsku Vijećnicu.

U objavi na društvenim mrežama Žilić se prisjetila svog boravka u Sarajevu 2018. godine, kada je kao gošća rezidencijalnog programa PEN-a obilazila grad i zapisivala utiske koji su kasnije objavljeni u knjizi Sarajevski fragmenti.

Navela je da je Vijećnica tokom svoje historije mijenjala namjenu, ali da je prije svega bila mjesto u kojem je bila smještena Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine.

Podsjetila je da je zgrada 1992. godine uništena u granatiranju te da su tada stradale knjige i dokumenti koji su svjedočili o historiji Bosne i Hercegovine.

Iako je Vijećnica nakon rata obnovljena i danas izgleda monumentalno, Žilić smatra da joj nedostaje njen najvažniji sadržaj.

"Ali u njoj knjiga više nema... Ima događaja, ljudi, izložbi, svega, ali ostala je ta neka praznina koja nastaje nakon što se izbriše povijest", napisala je.

Dodala je kako je upravo zato fotografija Vijećnice koju je snimila ostala "mjesto bez znaka", bez potrebe da prikaže njenu cjelovitost i ljepotu.

Na kraju objave izrazila je otvorenu podršku inicijativi za povratak knjiga u Vijećnicu.

"Podrška i inicijativi Semezdina Mehmedinovića za povrat knjiga u Vijećnicu, jer vjerujem da i mnogi koji su šetali gradom, a ne žive u Sarajevu, ni u Bosni i Hercegovini, dijele moj doživljaj", poručila je Žilić.

Inicijativa za povratak Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH u Vijećnicu pokrenuta je povodom 80. godišnjice Biblioteke, 130 godina od izgradnje Vijećnice i 12 godina od njene obnove. Posljednjih dana podršku su joj pružili brojni pisci, univerzitetski profesori, umjetnici i javne ličnosti iz Bosne i Hercegovine, regije i svijeta.

Pokrenuta je peticija na društvenim mrežama koju su do sada potpisalo više do hiljadu osoba, među kojima su oni iz 36 gradova cijele Bosne i Hercegovine, ali i 19 država širom svijeta.