Plaće zaposlenika u Zemaljskom muzeju zavise od grantova ministarstava

Potrebno je zamijeniti elektroinstalacije kako postojeće ne bi izazvale požar u zgradi, zamijeniti cijevi za vodu i kanalizaciju kako objekt ne bi plavio svaki put kada padne kiša, kazao je za Radiosarajevo.ba direktor Zemaljskog muzeja Mirsad Sijarić.

"Samo za izradu projekta elektroinstalacije potrebno je između 200 i 300 hiljada konvertibilnih maraka, a tako je i po pitanju vode, kanalizacije i odvoda", rekao je Sijarić.

O tome da je objekt Zemaljskog muzeja potrebno održavati kako bi finansirao niko i ne razmišlja, mišljenja je direktor Sijarić koji je napomenuo kako su posljednje ozbiljne intervencije na zgradi staroj 114 godina urađene 1970. godine.

"Neke odvodne cijevi ćemo mijenjati najesen", rekao je Sijarić.

Novca za Zemaljski muzej i dalje nema. Pitanje statusa sedam institucija kulture od državnog značaja još uvijek nije riješen. Milionski dug Zemaljskog muzeja polako se smanjuje zahvaljujući angažmanu direktora i radnika - za dvije godine dug je prepolovljen.

Njihove plaće zavise od grantova ministarstava na koja se prijavljuju, a čiji novac dobivaju tek krajem godine.

"Još uvijek isplaćujemo plaće za 2014. i 2015. godinu, a pored toga moramo isplaćivati i redovne plaće. Novac od grantova koji očekujemo na jesen ili zimu je neizvjestan, kao i njihov iznos. Vlasti nam daju novac koji nije dovoljan ni da pokrije jednu plaću", kazao je direktor Muzeja.

Iako Sijarić nije optimističan po pitanju iznalaženja rješenja za finansiranje Zemaljskog muzeja, kaže da se ne žale, već da rade na tome da sami rješavaju probleme koliko mogu.

Radovi u ovoj instituciji ipak ne prestaju. Novi sistem videonadzora i vatrodojave, čiji su radovi na ugradnji započeli početkom ove godine, uskoro treba biti pušten u funkciju.

Riječ je o aktivnostima koji su dio preventivne konzervacije objekata i cjelina, a koji podrazumijevaju mjere kojima se sprečava oštećenje objekata i kolekcija kao primarna intervencija. Sredstva u iznosu od 1.070.000,00 konvertibilnih maraka za ovaj projekt donirao je Specijalni fond američkih ambasadora za očuvanje kulturnog naslijeđa pri Ambasadi SAD-a u BiH. 

Uskoro će započeti i radovi na rekonstrukciji dijela krova na Odjelu za arheologiju, te radovi na odvodnim cijevima, kao i na Odjelu za prahistoriju kako bi se osposobila unutrašnjost objekta.

Planirana je i rekonstrukcija krova na Odjelu za prirodne nauke, kao i restauracija betonske balustradne ograde kompleksa.

Za ovu godinu planirani su i radovi na restauraciji zidnih i stropnih slika u Odjelu za prahistoriju. Aktivnosti koje će se provoditi u etapama, u trajanju od tri godine, poboljšat će prezentaciju i sigurnost muzejskih zbirki u svim paviljonima Zemaljskog muzeja.

Projekt primarne konzervacije ima za cilj spriječiti, zaustaviti ili usporiti propadanje muzejske građe uvođenjem visokih standarda zaštite i stvaranjem optimalnih uvjeta za njezino očuvanje.

"Projekt s konzervatorima iz Italije ide planiranim tempom", rekao nam je Sijarić.

Podsjećamo, Centar za restauraciju pri Zemaljskom muzeju pokrenut je početkom juna prošle godine. Kako je naveo Sijarić, radnici iz Zemaljskog muzeja uskoro će krenuti na treninge za konzervaciju drvenih eksponata.

Aktivnosti na konzervaciji i prezentaciji bogate zbirke Zemaljskog muzeja odlučili su podržati i stručnjaci glasovitog pariskog muzeja Louvre. Francuska ambasada angažirala se kako bi uspostavila saradnju između ovog muzeja i Zemaljskog muzeja BiH, što su iz Louvrea službeno potvrdili u maju 2017. godine.

"Iz Louvrea dolaze 27. juna da razgovaraju o tome kako bi mogli sarađivati s nama. Lijepo ćemo ih dočekati i tad ćemo sve od sebe da uspostavimo dobru saradnju. Nadamo se da ćemo uz pomoć njih pokrenuti neke radionice, dobiti opremu itd", rekao je Sijarić.

Francuska ambasada nastavlja sa svojim projektom Hagada bliža vama koji će omogućiti Zemaljskom muzeju bolje čuvanje sarajevske Hagade i češću prezentaciju publici. Predviđeno je da se radovi okončaju početkom ljeta 2017. godine.