Zemaljski muzej, čuvar svih nas, slavi rođendan: Bosne je oduvijek bilo

Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine osnovan je 1888. godine, te predstavlja najstariju naučnu i kulturnu ustanovu ovog tipa u BiH koja čuva historiju i identitet naše zemlje.

Osim što prikuplja, čuva i prezentira bh. kulturno naslijeđe, Zemaljski muzej BiH je važan dio očuvanja tog naslijeđa za generacije koje će doći iza nas.

"Ove godine slavimo 129 godina postojanja i rada Muzeja koji unatoč brojnim, još uvijek neriješenim problemima, vrlo aktivno kroz različite muzeološke i pedagoške sadržaje komunicira s posjetiteljima nudeći uvijek nešto novo i drukčije od do sada viđenog", rekla je za Radiosarajevo.ba Andrijana Pravidur, načelnica Odjeljenja za arheologiju.

Povodom obilježavanja 129 godina od osnivanja, ekipa portala Radiosarajevo.ba posjetila je Zemaljski muzej koji čuva tri miliona eksponata, od kojih su najzanimljiviji izloženi u stalnim izložbenim postavkama Muzeja koji broji tri odjeljenja: Odjel za arheologiju, Odjel za prirodne nauke i Odjel za etnologiju. 

U obilasku muzeja pokušali smo od zaposlenika saznati koji su eksponati najznačajniji, no njima su svi podjednako važni. Ipak, kako su naveli, među najpoznatijim su arheološki nalazi s Butmira, s Glasinca, čamac iz Donje Doline, Mogorjela, Bobovca, Kraljeve Sutjeske itd.

Dok hodate Odjelom za arheologiju i posmatrate eksponate iz doba prahistorije, srednjeg vijeka itd., ne možete pobjeći od utiska da je zemlja u kojoj živite zapravo živi muzej, a da zahvaljujući Zemaljskom muzeju to bogatstvo može i da se sačuva.

Posebno smo bili uzbuđeni oko toga što ćemo neometano prići čuvenoj sarajevskoj Hagadi. Kada Zemaljski muzej otvori svoja vrata za sve posjetioce (bez naplate), red za Hagadu bude izuzetno dug. Hagadu je u Sarajevu donijela jevrejska porodica Kohen nakon što je protjerana iz Andaluzije u 15. stoljeću, a u posjedu Zemaljskog muzeja čuva se od 1894. godine. Svakako da je i ovaj eksponat jedan od najinteresantnijih u ovoj instituciji. Raduje nas i saznanje da će se soba u kojoj se nalazi Hagada rekonstruirati, te da će nakon toga biti pristupačnija posjetiocima.

Nakon što smo s male udaljenosti snimili Hagadu, dugo smo zastali kod ostataka s kraljevskog grada Bobovca, iz Jajca itd. neprestano misleći na to kako ispred nas stoje dokazi da je Bosne bilo oduvijek, i da će je sigurno biti.

Odjel za arheologiju zrači posebnom energijom. U njemu počiva višestoljetna historija ovih prostora, bogata i značajna, i svi ti izloženi eksponati svjedoče vam da Bosna i Hercegovina nije bila tek neka nevažna, omanja sredina kroz historiju, već veoma važno uporište koje su mnogi pokušavali osvojiti i osvajali.

Da biste došli do preostalih odjela muzeja, morate proći kroz botanički vrt. Nije važno u koje godišnje doba ga posjećujete, botanički vrt je prosto čaroban. Pod snijegom leže kameni bijeli spavači, i zaista, kao u Makovoj pjesmi ovdje shvatate da ne znate - ništa o njihovoj mapi putova, da put od njih do mene nije isto što i put od njih do mene. I ništa o njihovom bogatstvu.

Uz stihove Maka, teško je pobjeći od sjećanja na jednu, prema mnogima suludu ideju, da se u periodu kada se zatvarao Muzej pravila replika Zgošćanskog stećka koja sada stoji ispred zgrade Parlamenta. Original koji se nalazi u botaničkom vrtu prosto ništa ne može zamijeniti, i još uvijek se mnogi pitaju što novac od kojeg se izradila replika nije dat Zemaljskom muzeju koji od tada muči muku s finansijama.

U botaničkom vrtu počiva i ruža kralja Tvrtka iz 14. stoljeća o kojoj se danas brine vrijedna radnica Muzeja, no zima je, i sve endemske vrste u botaničkom vrtu čekaju proljeće.

Tokom naše posjete dobili smo još jednu privilegiju - posjetiti biblioteku Zemaljskog muzeja. Ona je svakodnevno otvorena za čitaoce, ali u njen depo mogu ući samo zaposlenici. U depou se čuva 300.000 eksponata još otkako je osnovan Zemaljski muzej, a energična Ivana Dautović nam govori sve što želimo znati. Miris starih knjiga oduševljava.

Nedostaje im prostora. Kažu da mogu sigurno primiti još nekoliko stotina knjiga, o hiljadama se već ne usuđuju misliti. Cobiss bibliotečki sistem ovoj biblioteci nije interesantan. Oni još uvijek njeguju stare kataloge, ali ne kriju da im je zbog tog posao već otežan, te da bi im značio sistem u koji će unijeti sve knjige koje se nalaze u njihovom depou. Ali šta mogu moderni računari radnici koja već više od 30 godina radi u Muzeju i zna mjesto svakoj knjizi na policama. 

Ivana je mlada i presretna što radi u ovoj instituciji. Zbog rada i požrtvovanosti koja zrači iz ovih radnika, sretni smo da Muzej ponovo funkcionira. Znaju svoj posao i brinu se o ovoj instituciji kako to i dostoji.

Uvodi nas u autentičnu čitaonicu s početka 20. stoljeća. Pisaće mašine, stari stolovi, kamin koji se odlično uklapa u ambijent, knjige, umjetničke slike... kao da ste se vratili u to doba. Raduje nas što biblioteku i dalje posjećuju, najčešće studenti, ali i brojni profesori i radnici koji rade na stručnom usavršavanju, jer biblioteka posjeduje veoma važne naučne radove. Za sve zainteresirane, važno je navesti da je biblioteka dostupna svima i da kod njih nema članarine - jedino knjige ne možete iznositi vani. Ali kako su izrazito vrijedne, ni ne treba to dopuštati.

Nakon obilaska biblioteke i razgovora s radnicama jedno znamo sigurno - doći ćemo ponovo. 

Po izlasku iz biblioteke shvatamo koliko smo se zadržali, a imamo još dva odjeljenja za obići. Čak nismo ni svim eksponatima posvetili previše pažnje i u mislima je priča o Louvreu koja kažu da kada biste zastali kod svakog eksponata u tom muzeju, trebalo bi vam nekoliko mjeseci. 

Odjel za prirodne nauke isto tako oduševljava. Iako je na taj dan Odjel bio zatvoren za posjetioce, za nas se otvaraju prostorije po želji. Kada se Muzej otvori svima, neke od prostorija ostanu pod ključem, pa smo sretni što u veoma originalnim postavkama možemo vidjeti sve biljne i životinjske vrste koje su obitavale ili obitavaju na tlu Bosne i Hercegovine, te one brojne druge egzotične iz drugih zemalja svijeta. Kratko smo zavirili i na novu izložbu koju pripremaju zaposlenici ovog Odjela, a koju će svi zainteresirani moći vidjeti u aprilu. Bit će zanimljivo vidjeti koje su biljne i životinjske vrste obitavale na ovom području od postanka svijeta pa do danas. 

Čeka nas Odjel za etnologiju koji iznutra izgleda poput tradicionalne bosanskohercegovačke gradske kuće. U njemu se čuvaju vrijedni etnološki predmeti, a među njima najvredniji su kompleti narodnih nošnji. No, ovaj Odjel proučava sve segmente materijalne, duhovne i socijalne kulture naroda Bosne i Hercegovine i ima bogate tematske zbirke. U trenutku kada smo ih posjećivali, radili su na novoj izložbi pa im nismo željeli mnogo smetati.

Iz Muzeja izlazimo ispunjeni, ali ipak s gorkim okusom. Mjesto koje čuva naš identitet i zaposlenici koji su se pobrinuli da vam prenesu svoje znanje još uvijek imaju iste probleme kao one zbog koji je Zemaljski muzej bio zatvoren tri godine -  i dalje je ostalo neriješeno pitanje statusa Muzeja i načina finansiranja institucije što je i bio razlog njegova zatvaranja.

Ipak, u Muzeju se radi punom parom. Ostvaruju saradnje s drugim kulturnim i muzejskim institucijama u regionu ostvarujući povremene gostujuće izložbe kao i muzeološke i naučne međunarodne projekte. Kako bi rad na očuvanju kulturnog naslijeđa postao kvalitetniji, ostvarili su blisku i aktivnu suradnju s kolegama iz Italije s Instituta za konzervaciju i restauraciju u Rimu iz koje je proizašlo otvaranje Odjeljenja za konzervaciju i restauraciju u Muzeju. U okviru ove suradnje educiraju se i specijaliziraju stručnjaci ovog Muzeja. S njima rade i na pripremi stalne postavke najveće zbirke u Muzeju - one s Odjela za prahistoriju. Ali u Muzeju su za Radiosarajevo.ba otkrili da se priprema još stalnih postavki, te da se moderniziraju postojeće. Iz Muzeja planiraju i digitalizaciju najznačajnijih eksponata.

Ono čime se posebno hvale zaposlenici je to što su privukli i mlađe generacije u muzej organiziranjem edukativnih radionica, učenja kroz igru i proslava rođendana, a sve uz rad njihovih kustosa. Također, sve veći broj učenika iz osnovnih i srednjih škola posjećuje Muzej i ima nastavu u prostorijama Muzeja.

Danas ova institucija obilježava 129 godina svoga postojanja bogatim programom u trajanju od 10 sati ujutro do ponoći, za kojeg vam istinski preporučujemo da ga ne propustite, ali da ne zaboravite posjetiti Zemaljski muzej kad god vam se pruži prilika - nećete se pokajati.