Pitali smo OHR: Hoće li Schmidt iskoristiti bonske ovlasti i nametnuti izmjene Izbornog zakona?

Hrvatski narodni sabor (HNS) u Bosni i Hercegovini, kojim predsjedava Dragan Čović, lider Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), objavio je prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH u dijelu izbora članova Predsjedništva BiH, ali već je nekoliko političara iz vladajuće koalicije javno saopćilo da ne podržavaju ovaj prijedlog. O tehničkim izmjenama koje bi poboljšale integritet izbora - ni riječi.

Stranke Trojke (SDP, Naša stranka i Narod i pravda) - koalicioni partner HDZ-a i SNSD-a na državnom nivou - poručili su da nema ništa od izmjena Izbornog zakona kada je u pitanju izbor članova Predsjedništva BiH bez izmjena Ustava BiH. Lider Naroda i pravde Elmedin Konaković HNS-ov prijedlog ocijenio je 'neprihvatljivim'.

Tehničke izmjene izbornog zakona BiH, u dijelu koji se odnosi na integritet izbornog procesa, hitna su zadaća za vlasti u BiH i ta se reforma mora provesti odmah, nekoliko puta ponovio je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, koje je on prenio i ministrima vanjskih poslova država - članica skupine prijatelja zapadnog Balkana.

Kontaktirali smo i Ured visokog predstavnika (OHR) s pitanjem da li će Schmidt nametnuti tehničke izmjene Izbornog zakona ukoliko se stranke vladajuće većine ne dogovore, jer, Čović je izričit - bez pitanja izbora člana Predsjedništva nema ni tehničkih izmjena.

U odgovoru koji je iz OHR-a stigao portalu Radiosarajevo.ba navode da pitanje integriteta izbora treba odvojiti od ostalih spornih političkih pitanja.

"Vraćanje povjerenja u izborni sistem ostaje prioritet koji organi vlasti u BiH trebaju odmah rješavati, s obzirom na to da se neophodna poboljšanja integriteta izbora putem rješenja usklađenih s međunarodnim standardima i preporukama moraju pravovremeno provesti imajući u vidu održavanje lokalnih izbora u oktobru. 

Pitanje integriteta izbora treba odvojiti od ostalih spornih političkih pitanja, uključujući i provedbu grupe predmeta Sejdić i Finci", naveli su u odgovoru iz OHR-a.

Nisu precizirali da li će Schmidt nametnuti izmjene koje bi poboljšale integritet izbora, no čini se da je visoki predstavnik odustao od korištenja bonskih ovlasti u ovom pitanju jer je rok koji je dao bh. vlastima davno istekao.

Šta predlaže Čović?

Prema prijedlogu HNS-a da bi bio izabran član Predsjedništva BiH iz reda Hrvata, kandidat mora osvojiti najviše glasova od svih hrvatskih kandidata, ali uz uvjet koji je ključan, a to je da mora dobiti najviše glasova u tri od pet navedenih kantona.

Ukoliko kandidat ukupno osvoji najviše glasova u utrci za člana Predsjedništva iz reda Hrvata, a ne osvoji najviše glasova tri kantona od ukupno pet - HNK, ZHK, Kanton 10, SBK i Posavskom kantonu, on neće biti izabran u Predsjedništvo.

U tom slučaju se onda razmatra kandidat koji je drugi po ukupnom broju glasova pa se onda gleda da li je taj kandidat osvojio najviše glasova od drugih hrvatskih kandidata u tri od pet istaknutih kantona.

Ako ni taj kandidat ne zadovoljava ovaj kriterij, onda se uzima trećeplasirani od ukupnog broja glasova za kandidata iz reda Hrvata i tako dalje.

Detalje HNS-ovog prijedloga pročitajte na linku OVDJE.