Pećine u BiH: "Misteriozno blago naše domovine koje ovdje skoro nikog ne zanima"

U Bosni i Hercegovini registrovano je oko 6.000 speleoloških objekata, a oko 60% tla se nalazi na području krša. Tokom jednog istraživanja, pet već poznatih pećina, pronađeno je još 15 novih, što sugerira da u BiH postoji i više od 40.000 speleoloških objekata. Ovim tempom naučnog istraživanja, ni za milion godina ne bismo mogli istražiti sav taj potencijal, istakao je na današnjem javnom predavanju "Pećine od kulture do nauke" dr. Jasminko Mulaomerović jedan od vodećih stručnjaka iz oblasti speleologije sa pedeset godina istraživačkog iskustva.

"Pećine su oduvijek bile više od geomorfološkog oblika. One su prve kuće čovječanstva, skrovišta za avanturiste i laboratorije za naučna istraživanja. U pećinama su otkrivena prva djela umjetnika. Služile su kao svetilišta, ali su pećine i naučna zagonetka", istakao je danas, 1. decembra, na početku predavanja uvodničar Hazim Hrvatović, dopisni član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.

Arhiva života naše planete

Speleološki objekti predstavljaju ogroman naučni resurs, smatra dr. Mulaomerović: "Za razumijevanje naše prošlosti, pećine su pune sedimentata, ostataka, nedirnutih tragova koje vrijeme nije moglo poremetiti. To su tragovi koji u kontinuitetu bilježe sve što se dešavalo, možemo vidjeti kada su pećine bile naseljene, ko ih je naseljavao i kako se klima mijenjala. Istraživanja na Dinarskom kršu su temelj moderne speleologije."

"Pećine se u BiH uglavnom formiraju u krečnjacima, iako ne isključivo. Primjer Ledenice na Treskavici, koju je istraživao Jovan Cvijić, kao i nekadašnje ledenjače na Romaniji, pokazuje da su ove pećine obilovale ledom - dok ga danas više nema. Na Bijambarama je tokom ljeta nekada bilo leda, a sada nema ni snijega, što jasno ukazuje na klimatske promjene. Danas led nalazimo tek na visinama iznad 1.700 metara, a žutokljuna galica, ptica koja se tu zadržavala, uskoro više neće biti prisutna na ovim područjima", iskazao je zabrinutost zbog već odavno vidljivih klimatskih promjena dr. Mulaomerović.

Postoji mnogo definicija o speologiji, ali dr. Mulaomerović smatra da je to jednostavno rečeno nauka o pećinama i drugim kraškim oblicima. Istraživač Trevor R. Shaw ga je motivisao da se počne baviti ovom naukom, za koju danas mladi ne pokazuju mnogo interesa, ali smatra da nikada nije kasno da se počne. Tokom svog predavanja prikazao je neke najstarije pećine poput Karlovce iz 1758. godine  u Sloveniji.  

Jasminko Mulaomerović učestvovao je u brojnim speleološkim ekpedicijama u Kolumbiji (1984), Malti (1985) i u predjelu Polarnog kruga (1989). Urednik je časopisa Naš krš i Hypsugo – glasnika za istraživanje šišmiša Balkana. Predavanje je donijelo uvid u kulturno-historijski i naučni značaj pećina, kao i izazove s kojima se suočava speleologija u Bosni i Hercegovini. Dr. Mulaomerović ističe izuzetan potencijal pećina kao arhiva života, prirode i klime. Govoreći o pećinskim ekosistemima kao indikatorima klimatskih promjena, te dodaje:

"Možemo rekonstruisati klimu kakva je bila u zadnjih 3,5 miliona godina. Sedimenti u pećinama prate taj kontinuitet, vidimo šta je dolazilo, šta odlazilo, šta su rijeke donosile, a šta ispirale. To su tragovi koji nam govore o klimi kakva je bila, pa na osnovu toga možemo praviti modele šta će biti. Nažalost, ljudi se prema pećinama ponašaju ružno, pećine i jame postale su odlagališta otpada, iako možda samo deset kilometara dalje od tog mjesta komšije piju tu vodu."

Jad i čemer speleologije u BiH

Dr. Mulaomerović se posebno osvrnuo na stanje speleologije u BiH, navodeći da se suočava s ozbiljnim izazovima, nedostatkom istraživanja i gotovo potpunim izostankom institucionalne brige: "Fokus mog predavanja je upravo na jadu i čemeru speleologije u BiH. U našem registru je evidentirano oko 5.000 speleoloških objekata, ali procjene govore da ih ima između 40.000 i 50.000. To je bogatstvo koje bi trebalo milion godina da se istraži, a ipak, nikog živog to ne zanima."

Govoreći o tome ko se danas bavi speleologijom u BiH, zaključuje: "Ne bavi se niko, osim rijetkih entuzijasta. Dolaze istraživači iz Slovačke, Slovenije, Hrvatske, Italije… a kod nas – vrlo malo interesa, jedva nađete studente da pođu na teren. I zato moja završna poruka nje nimalo optimistična."

Predavanje je bilo otvoreno za javnost i namijenjeno svima koji žele bolje razumjeti podzemna bogatstva Bosne i Hercegovine, njihovu kulturnu i naučnu vrijednost, kao i izazove njihovog očuvanja.