"Ostali" su ostali jer je BiH i njihova zemlja

Javna debata na temu "Ostalih" u bh. društvu  održana 26. januara u Mediacentru, privukla je veliki broj zainteresiranih. To ne čudi, s obzirom da je tema ustavne diskriminacije značajnog dijela građana ove države već duže vremena aktuelna i direktno vezana uz proces pridruživanja EU.

Potvrdu da BiH krši ljudska prava, time što "nekonstitutivnim" građanima dozvoljava samo "da biraju" ali ne i da "budu birani", nedavno je ovjerio i Evropski sud za ljudska prava u Strazburu. Naime, 22. decembra su presudom osuđene diskriminatorne odredbe Ustava BiH koje se tiču prava ne-pripadnika tri konstitutivna naroda da se kandidiraju na izborima za Predsedništvo BiH i Dom naroda državnog Parlamenta. Tužbe na osnovu kojih je ova prersuda donesena uložili su (neovisno jedan od drugog) Jakob Finci i Dervo Sejdić, koji je bio i prvi govornik na pomenutoj debati.

Kako sam uložio tužbu protiv domovine

Član Vijeća Roma u BiH Dervo Sejdić ispričao je šta ga je ponukalo da 2006. podnese tužbu Strazburu: "Motivirala me neravnopravnost koju sam osjećao dugi niz godina. Djelujući u nevladinom sektoru počeo sam iščitavati Izborni zakon i uvidio brojne raskorake u njemu, brojne anomalije u poređenju sa Konvencijom u ljudskim pravima u kojoj se kaže da svaki čovjek ima pravo da bira i da bude biran. Nakon pedeset godina, jedno ljudsko osjećanje u meni me je navelo da javno ukažem na tu anomaliju, bez da me neko zbog toga strpa u zatvor. Mnogi su me, pogotovo moji sunarodnjaci, upozoravali da to ne radim, da će me uhapsiti, likvidirati, ali ja sam ustrajao."

Nakon što je 2003. Sejdić organizirao okrugli stol na temu diskriminacije u Izbornom zakonu, poslao je preporuke CIK-u, uz napomenu da će, ukoliko za godinu dana ne usvoje izmjene zakona, tužiti BiH za povredu biračkog prava.

Istovremeno sa Sejdićevom tužbom uloženom 2006., sličnu je uložio i Jakob Finci. Strazbur je odlučio da te dvije tužbe objedini u jedan slučaj, čiji je epilog uslijedio 22. decembra 2009 presudom da je država BiH kriva i da krši ljudska prava.

Gospodin Sejdić je naglasio da će u slučaju da se Izborni zakon ne izmijeni do Općih izbora u oktobru 2010 on uložiti novu tužbu.

On insistira na tome da nema namjeru da se kandidira na bilo koju političku funkciju, jer, kako kaže, sebe ne smatra dovoljno kompetentnim da bi bio političar (što su prisutni prokomentirali tako da političari u BiH, zapravo, mahom i nisu kompetentni za posao koji obavljaju). Razlog tužbe koju je podnio je isključivo ljudske prirode: "BiH nisam tužio zato što je mrzim, već naprotiv, što je volim, što bih volio da to bude bolja država. To je zemlja u kojoj živim i u kojoj su živjeli moji preci".

Ozbiljna presuda za neozbiljnu državu

Ova presuda interpretirana je veoma ozbiljno od strane međunarodne zajednice, pa su čak izrečena upozorenja da, u slučaju njene neimplementacije, u pitanje dolazi i sam Sporazum o pridruživanju EU.

Kolikogod ozbiljno zvučala upozorenja EU zvaničnika, toliko su bahato i neozbiljno domaći političari shvatili presudu protiv BiH.

"Kao i sam rad ombudsmena, i ovaj slučaj kod nas je tretiran kao marginalni problem, dok bi u svakoj ozbiljnoj državi ovakva stvar bila doživljena kao sramota i stigma za državno-pravno ustrojstvo" rekao je doc. dr. sc. Zarije Seizović, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. "To je zato što u našoj zemlji nema političke odgovornosti", naglasio je.

Profesor Seizović je ukazao na činjenicu da "bizaran i smiješan koncept konstitutivnih naroda nigdje drugo u svijetu ne postoji. Građanima se mora omogućiti ustavno-pravno i konvencijsko pravo nepripadanja"

"Ozbiljna odluka suda u Strazburu ne znači ništa u neozbiljnoj državi kakva je BiH" zaključio je profesor.

Odluka je očekivala još od Dejtona

Prof.dr. Jasna Bakšić – Muftić, redovna profesorica na Pravnom fakultetu u Sarajevu je naglasila kako su upravo iz njene institucije ukazivali na anomalije prilikom usvajanja Izbornog zakona.

"Ovako nešto se opravdano očekivalo još od potpisivanja Dejtona", rekla je profesorica i objasnila kako se u neposrednom postkonfliktnom periodu diskriminatorski model još nekako i mogao opravdati "legitimnim ciljevima" tj. ciljem očuvanja mira. Međutim, petnaest godina od Dejtona je sasvim dovoljan period za uspostavljanje društva, pa nema više opravdanja za diskriminatorski model.

BiH kao država njenih građana i građanki

Najvažnije pitanje debate bilo je - šta bi država sada trebala da učini.

Odgovor je dala profesorica Bakšić - Muftić. Kada su manjine u pitanju, rješenje je jednostavno, a radi se o uvođenju kvota, koje su se u dosadašnjoj praksi pokazale kao pravni garant učešća neke marginalizirane grupe (kao npr. žena) u vlasti.

Međutim kada su u pitanju svi oni građani koji ne žele ili ne mogu da se deklariraju (a po nekim pretpostavkama, ima ih oko 400.000) rješenje je sljedeće: "Država sada treba afirmirati građanski identitet pa tek onda kolektivni". Konkretno, to bi značilo redefiniciju člana 1 Ustava, koji bi u prvom redu govorio o Bosni i Hercegovini kao državi njenih građana i građanki, pa tek onda konstitutivnih naroda. "Odluka suda u Strazburu daje nam pravni osnov za redefiniciju 1. člana" potvrdila je profesorica.

Kolega novinar i urednik web portala Buka, Aleksandar Trifunović iz Banja Luke rezignirano je utvrdio potpuno odsustvo stvarne volje aktuelne političke vlasti da uđu u Evropske integracije. "Njima to i nije u cilju, jer bi u tom slučaju svi završili u zatvoru" našalio se Trifunović, obrazlažući zašto niko ozbiljno ne shvaća strazburšku presudu.

"Državno ustrojstvo BiH kakvo je sada onemogućava ljudskost. Bosna i Hercegovina će postati država tek kada se prestane govoriti o Srbima, Bošnjacima i Hrvatima, a počne o njenim građanima", zaključio je.

A gdje su bili oni čiji je sljedeći korak?

Zanimljivo da se, iako su bili pozvani, predstavnici Ustavnog suda BiH i Centralne izborne komisije nisu odazvali ovoj debati. Kako su nas obavijestili organizatori događaja, prvi su kao razlog naveli da "ne vole da dolaze na ovakve vrste debata", dok su u CIK-u rekli kako ovo pitanje "nije pitanje koje je u njihovoj nadležnosti".